Žarko Lučić jedan je od rijetkih golmana koji je bio i izvodjač penala. U svim crnogorskim timovima u kojima je nastupao postigao je makar po gol sa 11 metara.
2001. godine prvi je strijelac Budućnosti oborivši rekord "hajdukovca" Anta Vulića, sa 8 pogodaka u sezoni.Da je UEFA priznala i golove iz nižeg ranga takmičenja bio bi bez premca u Jugoslaviji i medju prvima u Evropi.
Zvanična statistika kaže Žarko Lučić je postigao "samo" 20 golova. Računajući i utakmice u nižim rangovima, brojka je oko 60.

*Neka sudbina je htjela, u Budimpešti gdje je hirotonisan Vladika Danilo ( Vladika Danilo je crnogorski vladika i vladar (1697 - 1735). i prvi je unio među crnogorska plemena ideju o nezavisnosti Crne Gore. ), stonoteniseri Crne Gore su, u glavnom gradu Madjarske, nastupili prvi put , poslije 1918. pod svojom zastavom i uz svoju himnu.
*U martu 2004. , u vrijeme još zajedničke države, Stonoteniski savez Crne Gore je primljen u članstvo Svjetske federacije. Aktivnosti koje je vodio tadašnji predsjednik Saveza Branko - Banja Kalududjerović, trajale su 12 godina i rezultat je bio pozitivan, početkom marta 2004. na Kongresu u Kataru. Mnogi su mu se tada divili a ranije uglavnom mislili da će izgubiti i bitku i rat. Banja je poznat i po tome da ne propušta godišnjice smrti Josipa Broza a da se ne "oglasi"čituljom. Više ih je, kažu u šali, dao nego Titovi najbliži.

Zdravko-Bato Sijerković iz Djenovića je crnogorski rekorder medju dobrovoljnim davaocima krvi. Oko 100 litara je dao, a u njegovim knjižicama je 235 puta udaran pečat za 56 godina "staža". Imao dvije knjižice pa je bilo situacija da u dva dana zavrće rukav, dva puta. Davao je krv i u Libiji za Vijetnam....., uostalom u svim mjestima gdje je radio i živio. Sa 72 godine i dalje dajem, pa neka vide valja li Batova krv. Dobrovoljni davalac je onaj koji ne pita za koga je krv i koji to redovno radi-smatra naš sagovornik.

Antologija Tužbalice Vuka Vrčevića značajno je djelo za istraživanje izražajnih osobenosti crnogorskog jezika. I u novoj Jugoslaviji crnogorski narod je, pored toga što je dobio formalnu (političku) ravnopravnost, ostao lišen identitetskih odrednica, odnosno bitnih elemenata nacionalnog bića: kulture, jezika, crkve, vlastitih istorijskih korijena... Njegoševa bibliografija u izdanju Instituta za crnogorski jezik i književnost najtrajniji je oblik obilježavanja dvjesta godina od njegovog rođenja. Saznanje o velikosrpskom nacionalnom i državnom programu Načertanija Ilije Garašanina u Crnoj Gori je periferno i nema realne ocjene koliko je on i danas aktuelan u nekom inoviranom vidu, i koliko negativno utiče na odnose u crnogorskom društvu. U situaciji kada tuđa crkva još uvijek pośeduje sve pravoslavne sakralne objekte, veliki dio kulturnih dobara koja su plod crnogorske povijesti, nepokretna imanja i kultna mjesta - ona postaje moćni faktor koji se, zlokobno osamostaljen, sarkastično nad

U 79. godini u Americi je umro Slobodan Kićović,najbolji crnogorski plivač svih vremena.Osim za Primorac nastupao je i za Jadran iz Herceg Novog,Partizan , Crvenu zvezdu i dva njemačka tima: Leverkuzen i Gladbah. Prvi je nosilac triple krune u Jugoslovenskom plivanju. Bio je učesnik Olimpiskjih igara u Rimu 1960. godine (imao je dva polufinala). Ostaju u pamćenju trke sa braćom Brinovec i kasnije Veljkom Rogošićem.

Fudbalske kvalifikacije od 1969-1973. Podsjećanje na te kvalifikacije, kada je u Nikšiću tema bila samo fudbal,a u šali kažu na završnu utakmicu sa Proleterom 11. jula 1971. sva raspoloživa prevozna sredstva bila su na relaciji Nikšić-Zrenjanin.

*Ja sam Podgorički zet, surpruga Dragana mi je iz Dahne. Zanimljivo nisam dosad imao susret ni sa jednim od putnika. Bojao sam se kako bi reagovali, kaže Borivoje Jelić , koji je bio glavni u grupi otmičara aviona u kojem su bili fudbaleri Budućnosti i poznati jugoslovenski glumci .
*Avion, na liniji Titograd - Beograd, otmičari su preusmjerili, letio je prema Grčkoj, pa Italiji, pa se iz Tel Aviva uputio na Kipar i na aerodromu u Larnaki je jednoj gospođi pozlilo… i tu je bio kraj drame …

Karolina Ilić u svijetu alpinizma poznata kao UItima Montenegrina, osvaja svjetske planinske vrhove. "Taj mi nadimak prija posebno danas kada sam kao crnogorska takmičarka uspjela da se popnem na svjetske planinske vrhove i da se tamo zavijori crnogorska zastava", kaže Karolina sa kojom je razgovarao Budimir Bućin.

Veljko Uskoković nosio je crnogorsku zastavu na Olimpijskim igrama u Pekingu , bio je kapiten vaterpolo reprezentacije koja je iste godine u Malagi 2008.osvojila zlatnu medalju, prvu u istoriji našeg sporta.