Ivo Kovačević je kurir u podgoričkom sudu,već 12 godina.Dnevno predje ponekad i po 10 kilometera.U dijelu grada u kome obavlja posao nema kaže zgrade ili kuće u koju nije ulazio.Bivši je košarkaš Zete,ali nije mu se dalo da igra u Prvoj ligi.
Noseći pozive često nailazi na neprijatne situacije.Jedan takav je bio kad ga je jurio vučjak. Ni kriv ni dužan bio je jednom na spisku tuženih za nevjerovatnih milon eura.
Ivo Kovačević je miran i tih čovjek. Duhovit, omiljen i kod kolega i prijatelja.Pa iako "stekne" koga od neprijatelja govori vrijeme će učiniti svoje.Savjest mu je čista a besanih noći nema, jedva čeka da mrkne, da fino zaspi.

Učiteljica u penziji Milja Jelovac, koja živi u Baru, donirala je 1000 eura za potrebe borbe protiv epidemije korona virusa.

(Šesto,ipak,muško)

Nada Vujović,sa 82 godine djeluje kao da ih ima znatno manje. Uz njenu stručnu i nadasve ljudsku pomoć za 55 godina radnog staža na svijet je došlo puno beba. Sa suprugom Djordjijem došla je u Zetu iz Bosne i Hercegovine 1963. godine. Penzionisana je 1995. Kaže da nije vodila evidenciju, ali da je malo koja žena na tom području porodjena bez babice Nade. Da nije bilo velike podrške porodice, a za svako od njih ima samo riječi hvale, teško bi se izdržalo, ono kroz što je prošla. U skladnom braku sa Djordjijem, koji je bio pjevač u Radio-Titogradu, provela je i (provodi) decenije lijepog života(62 godine braka). Nikada nije jurila popularnost već je trčala od kuće do kuće, od sela do sela, da porodicama uljepša život, pješke, biciklom, na motoru, kasnije i autom. U svom domu bila je maltene gost.

Veliko srce i hrabrost Kotoranina Milivoja -Miška Radulovića došli su posebno do izražaja 1979. godine kada je iz Starog grada u Kotoru, koji je pogodio zemljotres, iznosio ranjene i mrtve. Za te zasluge odlikovan je Zlatnim Ordenom predsjednika Tita.
Bio je dobrovoljni davalac krvi (136 puta) i za to dobitnik zlatnika Njegoš. Sa 16 golova na jednoj vaterpolo utakmici (Primorac-Bijela 32:5, 1977.godine) i dalje je svjetski rekorder prvoligaškog takmičenja u najjačim ligama. Tri segmenta velike cjeline, radni naslov je "portreta" Miška Radulovića.

Žarko Lučić jedan je od rijetkih golmana koji je bio i izvodjač penala. U svim crnogorskim timovima u kojima je nastupao postigao je makar po gol sa 11 metara.
2001. godine prvi je strijelac Budućnosti oborivši rekord "hajdukovca" Anta Vulića, sa 8 pogodaka u sezoni.Da je UEFA priznala i golove iz nižeg ranga takmičenja bio bi bez premca u Jugoslaviji i medju prvima u Evropi.
Zvanična statistika kaže Žarko Lučić je postigao "samo" 20 golova. Računajući i utakmice u nižim rangovima, brojka je oko 60.

*Neka sudbina je htjela, u Budimpešti gdje je hirotonisan Vladika Danilo ( Vladika Danilo je crnogorski vladika i vladar (1697 - 1735). i prvi je unio među crnogorska plemena ideju o nezavisnosti Crne Gore. ), stonoteniseri Crne Gore su, u glavnom gradu Madjarske, nastupili prvi put , poslije 1918. pod svojom zastavom i uz svoju himnu.
*U martu 2004. , u vrijeme još zajedničke države, Stonoteniski savez Crne Gore je primljen u članstvo Svjetske federacije. Aktivnosti koje je vodio tadašnji predsjednik Saveza Branko - Banja Kalududjerović, trajale su 12 godina i rezultat je bio pozitivan, početkom marta 2004. na Kongresu u Kataru. Mnogi su mu se tada divili a ranije uglavnom mislili da će izgubiti i bitku i rat. Banja je poznat i po tome da ne propušta godišnjice smrti Josipa Broza a da se ne "oglasi"čituljom. Više ih je, kažu u šali, dao nego Titovi najbliži.

Zdravko-Bato Sijerković iz Djenovića je crnogorski rekorder medju dobrovoljnim davaocima krvi. Oko 100 litara je dao, a u njegovim knjižicama je 235 puta udaran pečat za 56 godina "staža". Imao dvije knjižice pa je bilo situacija da u dva dana zavrće rukav, dva puta. Davao je krv i u Libiji za Vijetnam....., uostalom u svim mjestima gdje je radio i živio. Sa 72 godine i dalje dajem, pa neka vide valja li Batova krv. Dobrovoljni davalac je onaj koji ne pita za koga je krv i koji to redovno radi-smatra naš sagovornik.

Antologija Tužbalice Vuka Vrčevića značajno je djelo za istraživanje izražajnih osobenosti crnogorskog jezika. I u novoj Jugoslaviji crnogorski narod je, pored toga što je dobio formalnu (političku) ravnopravnost, ostao lišen identitetskih odrednica, odnosno bitnih elemenata nacionalnog bića: kulture, jezika, crkve, vlastitih istorijskih korijena... Njegoševa bibliografija u izdanju Instituta za crnogorski jezik i književnost najtrajniji je oblik obilježavanja dvjesta godina od njegovog rođenja. Saznanje o velikosrpskom nacionalnom i državnom programu Načertanija Ilije Garašanina u Crnoj Gori je periferno i nema realne ocjene koliko je on i danas aktuelan u nekom inoviranom vidu, i koliko negativno utiče na odnose u crnogorskom društvu. U situaciji kada tuđa crkva još uvijek pośeduje sve pravoslavne sakralne objekte, veliki dio kulturnih dobara koja su plod crnogorske povijesti, nepokretna imanja i kultna mjesta - ona postaje moćni faktor koji se, zlokobno osamostaljen, sarkastično nad

U 79. godini u Americi je umro Slobodan Kićović,najbolji crnogorski plivač svih vremena.Osim za Primorac nastupao je i za Jadran iz Herceg Novog,Partizan , Crvenu zvezdu i dva njemačka tima: Leverkuzen i Gladbah. Prvi je nosilac triple krune u Jugoslovenskom plivanju. Bio je učesnik Olimpiskjih igara u Rimu 1960. godine (imao je dva polufinala). Ostaju u pamćenju trke sa braćom Brinovec i kasnije Veljkom Rogošićem.

Fudbalske kvalifikacije od 1969-1973. Podsjećanje na te kvalifikacije, kada je u Nikšiću tema bila samo fudbal,a u šali kažu na završnu utakmicu sa Proleterom 11. jula 1971. sva raspoloživa prevozna sredstva bila su na relaciji Nikšić-Zrenjanin.

*Ja sam Podgorički zet, surpruga Dragana mi je iz Dahne. Zanimljivo nisam dosad imao susret ni sa jednim od putnika. Bojao sam se kako bi reagovali, kaže Borivoje Jelić , koji je bio glavni u grupi otmičara aviona u kojem su bili fudbaleri Budućnosti i poznati jugoslovenski glumci .
*Avion, na liniji Titograd - Beograd, otmičari su preusmjerili, letio je prema Grčkoj, pa Italiji, pa se iz Tel Aviva uputio na Kipar i na aerodromu u Larnaki je jednoj gospođi pozlilo… i tu je bio kraj drame …

Karolina Ilić u svijetu alpinizma poznata kao UItima Montenegrina, osvaja svjetske planinske vrhove. "Taj mi nadimak prija posebno danas kada sam kao crnogorska takmičarka uspjela da se popnem na svjetske planinske vrhove i da se tamo zavijori crnogorska zastava", kaže Karolina sa kojom je razgovarao Budimir Bućin.

Veljko Uskoković nosio je crnogorsku zastavu na Olimpijskim igrama u Pekingu , bio je kapiten vaterpolo reprezentacije koja je iste godine u Malagi 2008.osvojila zlatnu medalju, prvu u istoriji našeg sporta.