Izborom 44. crnogorske Vlade i konstituisanjem novog saziva parlamenta dodatno je aktuelizovana tema o ruskom uticaju u Crnoj Gori. Uprkos činjenici da ta problematika dominira javnim diskursom, čini se da djelovanje Rusije preko proksi aktera nije u dovoljnoj mjeri i na adekvatan način predočeno široj javnosti, kazali su iz Digitalnog forenzičkog centra (DFC).
Živimo u vremenu pravne anarhije u Crnoj Gori, bezvlašća i sloma institucija, ali je za vjerovati da će ova država, ako misli postati članica civilizovanog svijeta, jednog dana poštovati standarde tog civilizovanog svijeta i primijeniti vjekovnu pravnu klauzulu da iz neprava ne može nastati pravo. Ili, što bi rekao Valtazar Bogišić - „što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“
Crna Gora se posljednjih godina suočava sa izazovom očuvanja antifašističkih vrijednosti usljed uspona ekstremne desnice na širem području Zapadnog Balkana. Taj trend je dodatno podstaknut učešćem krajnje desničarskih struja u vlastima, kako u Srbiji, tako i u Crnoj Gori. Pored toga, primjetan je i rastući uticaj Srpske pravoslavne crkve (SPC) na društveno-političku dinamiku, s jedne strane minimiziranjem značaja Narodnooslobodilačkog pokreta, a s druge, rehabilitacijom kolaboracionističkog pokreta iz Drugog svjetskog rata.
Jasno je da ovi naši nesretnici žele pokorenu Crnu Goru, sa identitetskim odrednicama donesenim sa strane. Takođe nas žele nepismene, da bi se nama lakše upravljalo. Znači, svaki put kad kažu ''Njegoševa Crna Gora'', Vučićeve sluge misle na porobljenu, vazalnu Crnu Goru, u kojoj nema ništa crnogorsko
Tvrdnja da je Drljević autor crnogorske himne, dakle, jednako je neumjesna kao kad bismo tvrdili da je Vuk Stefanović Karadžić autor pjesme Ženidba Maksima Crnojevića, koja takođe postoji u nekoliko varijanata, od kojih je onu najpoznatiju zapisao upravo Vuk
‘’Crnogorski portal’’ će u više nastavaka publikovati jedan dio priloga iz ‘’Istorije crnogorske filozofije’’ II tom (od kraja XIX-og vijeka do 1945.g.) autora dr Gorana Sekulovića koji se odnosi na djelo Savića Markovića Štedimlije.
‘’Crnogorski portal’’ će u više nastavaka publikovati jedan dio priloga iz ‘’Istorije crnogorske filozofije’’ II tom (od kraja XIX-og vijeka do 1945.g.) autora dr Gorana Sekulovića koji se odnosi na djelo Savića Markovića Štedimlije.
‘’Crnogorski portal’’ će u više nastavaka publikovati jedan dio priloga iz ‘’Istorije crnogorske filozofije’’ II tom (od kraja XIX-og vijeka do 1945.g.) autora dr Gorana Sekulovića koji se odnosi na djelo Savića Markovića Štedimlije.
