Prije nekoliko dana u žižu javnosti na kratko je ponov došla Eketroprivreda Crne Gore kada se pojavila informacija da u filijali te kompanije u Beogradu radi sin predsjednika Skupštine Andrija Mandića, Ilija Mandić. No, osim informacije da je tamo zapošljen sin predsjednika Parlamenta mnogo značajnije su informacije o njhovom skromnom profitu s obzirom da se bave berzanskom trgovinom struje i da EPCG, koja posluje sa gubicima, koristi prostor na najskupljoj i najeksluzivnoj lokaciju u Beogradu.

Novi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve konačno dostupan i u elektronskoj verziji i dostupan na zvaničnom veb sajtu Crnogorske pravoslavne crkve i zvaničnoj Skribd stranici Crnogorske pravoslavne crkve. Pročitajte Ustav u nastavku.

Crna Gora je relativno kasno u svoj kalendar uvrstila Njegoševe dane kao državni praznik. Njegoševa godišnjica rođenja je postala sinonim za dane kulture u savremenoj Crnoj Gori, čime je samo djelimično ispravljena nepravda. Suština Njegoševe misli se i dalje ne razumije i interpretira onako kako dnevna politika želi. Na pitanje kako Njegoša osloboditi od dnevne politikantske upotrebe i svojatanja kako kome treba, crnogorski glumac Slobo Marunović kaže da bi najjednostavnije bilo okupiti sve takve “dnevne političare” i sve one izmanipulisane i politički ostrašćene ljude i održati im predavanje o Njegoševim tezama i postavkama, o suštini života, svijeta, ljubavi, harmoniji, o razlikama koje spajaju…

Prošlo je 35 godina od pada Berlinskog zida, jednog od najvažnijih simbola Hladnog rata i podjele svijeta na dva ideološka bloka – kapitalistički Zapad i komunistički Istok.

"... ako uopće i misle da su oslobođeni, znajući da je Srbija u Drugom svjetskom ratu bila na strani Sila osovine"

Jezik je u CG ustavna kategorija veoma teško promjenjiva. Svijet je pun država koje ograničavaju, a neke čak i onemogućavaju promjene pojedinih djelova ustava. Tamo gdje su promjene dopuštene, one si najčešće moguće samo uz širok društveni konsenzus.

...ako ignorišem svoje istinsko porijeklo moje će me porjeklo „prokleti“ i ja neću biti ovo što sam ja, sada, ovovremeni!

''Da li popis treba da brine Crnogorce? U godinama iza nas, decenije lutanja između često nejasne politike i izmiješanih nacionalnih osjećaja ostavila su traga na našoj svijesti i pripadnosti. Ali, kao narod sa bogatom i slavnom istorijom, Crnogorci su uvijek znali da pronađu put ka svom identitetu, čak i kada su vjetrovi istorije duvali u suprotnom pravcu. Popis je prilika a ne prijetnja. To je prilika da prepoznamo i osnažimo ono što Crnu Goru čini jedinstvenom – njenu kulturnu različitost, ali i korijene koji sežu duboko u crnogorsku zemlju. To je trenutak kada svaka kuća, svako ime i svaki izgovoreni jezik postaju dio mozaika naše državnosti. U ovom mozaiku, Crnogorci su temelj koji čuva snagu i suverenitet naše države''