U Zagrebu je 28. Februara u 66. godini života od posljedica srčanog udara preminuo gradonačelnik Milan Bandić.

Crna Gora je politički u izuzetno dinamičnoj i složenoj situaciji, ocenjuje u intervjuu za DW Tonino Picula, specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru. Gdje on uočava probleme na crnogorskom putu ka EU?

Crnogorska sudbina kroz vjekove bila je strašna, strašna je i danas! Pazite ko nam sudi – bezumni ljudi, koji javno pljuju na čestitu Crnu Goru i njene heroje, kakvih nije bilo ni u antičkim vremenima Grčke i Rima! Crnogorci su kroz vjekove čuvali najviše moralne ideale. Mlade naraštaje ne smijemo ostaviti samo njima, njihovom samoizboru, lutanjima. Ne potcjenjujem đečji intelekt, moralnost, odgovornost, ozbiljnost, ali i veselost, optimizam. To je moj kredo u poeziji za mlade. DANU je svojim osnivanjem okupila u svoje redove najistaknutije književne, umjetničke i naučne snage Crne Gore. Crna Gora još nema svoju nacionalnu Enciklopediju, a nasušna je potreba za njom. „Prosvjetni rad” je jedino glasilo u Crnoj Gori koje doslovno primjenjuje norme crnogorskog jezika

Ako je režim Mila Đukanovića činio greške na unutrašnjem planu, one su ga skupo stajale, ali u vođenju spoljne politike bivšoj vlasti svakako treba odati prizanje. Izbori se dobijaju i gube, to nije kraj sveta. Važno je takođe da je u jednoj veoma eksplozivnoj i napetoj situaciji obavljena mirna primopredaja vlasti iako je razlika u glasovima bila mala – kaže u intervjuu Pobjedi beogradski književnik i intelektualac Filip David.

Predsjednica Crnogorske Anđela Ivanović je u razgovoru za portal Standard ocijenila da bi prioritet Vlade trebalo da bude obezbjeđivanje vakcina protiv virusa COVID19, a ne borba sa predsjednikom države oko nadležnosti. Ona je dodala da vjeruje da je moguće okupljanje, zdravih i reformskih ideja u Crnoj Gori, koje imaju i snage, i volje i znanja da donesu prijeko neophodne promjene crnogorskom društvu.

Premijer Krivokapić još nije izgovorio ništa pametno. Tako je i njegova izjava da je Amfilohije najznačajnija ličnost poslije Njegoša zapravo jedna u nizu njegovih autorizovanih nesuvislosti. No iza te izjave stoji nešto mnogo teže od gluposti. Ona definiše namjere njegove misije na mjestu premijera. Te namjere moraju ulivati bojazan svima koji misle drugačije od njega – osobito što takve izjave daju krila huliganima i militantnim pojedincima da zasad verbalno nasrću na predstavnike građanske Crne Gore

Ovo je priča od 26.oktobra 1996. Toga dana, nakon prvog leta Montenegroerlajnza, bilo je suza, jednako kao i 25. decembra 2020., na posljednjem letu aviona nacionalne avio kompanije

Što ste očekivali od URA-e? Oni žele pomirenje tako što će se Crnogorci i Crnogorke pomiriti sa konceptom ,,srpskog sveta” koji su oni prihvatili faktički i simbolički. Njihova politika je zasnovana na negaciji. Viđećete, kad budu branili ovaj ,,pomiriteljski” zakon neće ni slova o njemu reći. URA će negirati tekovine DPS-a i prethodne vlasti, jer je to politika koja nije u stanju da se odredi ni prema jednom krupnome državnom pitanju, kazala je Vuković za Portal Analitika

"Ne bi se moglo reći da je novinarka Tamara Nikčević nepoznata političkoj javnosti, ali je ovih dana u žižu dospjela više nego ikada ranije. To je bio povod za razgovor sa Mijatom Lakićevićem, za Novi magazin."

''Nikada, sa izuzecima par časnih ambasadora i bivših ministara, crnogorska istina nije predočena sagovornicima iz zemalja EU i NATO. Zato imamo zastrašujuću situaciju da u Evropi vlada gotovo potpuno nepoznavanje naših specifičnih unutrašnjih prilika, pogrešna predstava o međudržavnim odnosima između Srbije i Crne Gore, nepoznavanje prave prirode protestnih litija, nepoznavanje suštine same SPC kao političke i zločinačke, a ne benigne religijske organizacije''

Gorostas u košarci i životu, koji uvijek i svuda slavi i promoviše svoj rodni kraj, stotinama zemljaka našao se i pomogao i u volji i u nevolji, nesebično darujući svoje vrijeme, autoritet, konekcije, finansije, ugled... da bi pomogao koliko je to najviše moguće. Jedan od najvećih Zećana, kako po fizičkim odlikama (210 sm), tako i po ljudskosti, proslavljeni košarkaški centar Žarko Knežević (rođen 17. jula 1947. godine u Mojanovićima) umro je u Beogradu u svojoj 74 godini.

Prije nekoliko dana umro je Gojko Radunović, veliko boksersko ime na ovim prostorima. Bio je sedam puta prvak Crne Gore, kao trener sa ekipom Budućnosti osvojio je državnu titulu 1973/74. godine, bio je selektor Jugoslavije. Dobitnik je najvećeg priznanja Bokserskog saveza Jugoslavije i SOFK Jugoslavije. Za sebe je govorio "Dao sam boksu koliko sam mogao, ali on je meni dao više". Nije često bio u medijima od kada se penzionisao, izbjegavao je. Ovaj novinar je bio poštedjen toga. Komunikacija je bila na visokom nivou. Iz dokumentacije koju sam sačuvao, saznaćete kakav je Gojko Radunović bio kao takmičar, trener i čovjek.

Crna Gora je, čak i u državi Nemanjića, imala svoju individualnost koja je prerasla u samostalnost prvih godina nakon propasti srpskog carstva, kada Balšići obnavljaju crnogorsku državu, na temeljima dukljanske tradicije i crkve. „Prosvjetni rad”, taj šezdesetpetogodišnjak, prepoznatljivo je štivo kod svih prosvjetnih radnika Crne Gore. Nadležni državni organ treba da za odobrene projekte traži rezultate, da se ne bi desilo kao sa kapitalnim projektom Crnogorske enciklopedije, koja je finansirana decenijama preko Leksikografskog zavoda Crne Gore (nekadašnjeg), CANU i DANU, a da se nije stiglo dalje od abecedara i da za to niko nije snosio odgovornost. Mladi kadrovi stasavaju, poštuju svoju državu, imaju znanja i treba im ukazati povjerenje da se dokažu

Reformu ne smijemo smatrati završenom samo zato što je prošlo skoro 10 godina od njenog početka. PISA, kao najveće međunarodno istraživanje kvaliteta obrazovanja, pruža nam detaljnu sliku o nama i dobro je ako se bez žmurenja pogledamo u tom ogledalu. Zamislite, kako izgleda kolokvijum ili ispit za 500 studenata i više kod jednog profesora ili asistenta? Ugled nastavničke profesije je drastično opao i moramo naporno raditi ako želimo da buduće nastavnike regrutujemo iz grupa najboljih srednjoškolaca, a ne kao do sada. Sve dok ne budemo izdvajali makar 6% BDP za obrazovanje, nemojmo očekivati da ono bude bolje. Bez kvalitetnog, strateški planiranog i dobrog obrazovanja, povezanog sa tržištem rada ne može biti ni dobra ekonomija ni bogato društvo. Realno, ograničenje bržem razvoju Univerziteta „Mediteran” je u tome što nema svoju zgradu u Podgorici