Tanušna nit zore nad Podgoricom kao da se snebivala da razbistri jutro. Ispred vrata oniske kuće Toma Veljova, na kamenom pragu śeđaše ona. Na njoj škura roba i faculjetom zabrađeno lice do očiju, iz kojeg je nadirala tuga, kovitlalajući śećanje na pogibiju najstarijeg sina Milovana, koji je svoj mladi život položio na ratnom poprištu Bitke na Sutjesci, za slavu i slobodu domovine. Majčina njedra pucaju od boli. Pun dom, još desetoro đece, što stasalih, što malih, nije moglo zatomiti čemerne misli na njenog prvijenca, prvu radost, zakletvu…
Stigli su regentovi „povjerenici“ i crnogorske petstokupljevine, s ciljem da proglase lažno „ujedinjenje“. Crnogorci u tim časovima nijesu ni slutili da je lažna „oslobodilačka“ vojska ulazila u Crnu Goru s direktivom da se svim sredstvima izvede državno poništenje Crne Gore i njeno pripajanje Srbiji kao obične pokrajine
Nepoznavanje i nerazumijevanje vlastite istorije razlog je da se skoro vijek i po kasnije može čuti i pročitati kako je Crna Gora 13. jula 1878. godine stekla državnu nezavisnost. Ovakvom neutemeljenom formulacijom naravno ne povećava se simbolički značaj 13. jula već se svjesno ili nesvjesno devalvira viševjekovna oslobodilačka borba crnogorskog naroda čiji rezultat je i činjenica da nakon 1785. pa sve do 1916. godine na Cetinje, u hram crnogorske slobode nije kročila osvajačka noga
Akt o ukidanju autokefalne Crnogorske crkve nije bio baziran na Ustavu Kraljevine Crne Gore, Ustavu Sv. Sinoda Crnogorske crkve i zakonitim već na nelegalnim odlukama tzv. ‘’Podgoričke velike narodne skupštine’’ te falsifikovanim i, kao takvim, bezvrijednim aktima Sv. Sinoda Crnogorske crkve i na golom nasilju srpske vojske
Odanošću svojstvenom slobodarima, intelektom državnika koji zaslužuje dostojanstveni naklon, čak i protivnika, čuva se neprikosnovenost na svojoj teritoriji
Crna Gora je dobila sve bitke u istoriji, od Tuđemila 1042. do Fundine 1876, ali kad je izgubila bitku za prosvjetu, nestala je sa istorijske pozornice. Umjesto kritike prosvjete, treba analizirati njene teškoće i pomoći joj da nađe svoj put. Potrebno je očistiti nauku i nastavu od političkih uticaja bilo sa koje strane, ali pod uslovom da se radi na osnovu činjenica, bez uskogrudosti, u jednoj opuštenoj, dokumentarnoj atmosferi, sa željom da se širi znanje a ne neznanje
Ekskluzivno iz knjige u pripremi ,,Ukrajinska Pobunjenička armija besmrtnih 1942-1956.“ Koja govori o istorijatu ulozi i razvoju Ukrajinske pobunjeničke armije predstavljamo jedan portret oficira od ukupno 144 koliko će ih biti zastupljeno.
Intervju dr Gorana Sekulovića Radiju Crne Gore – novinaru Bojanu Đinoviću – povodom promocija i odjeka knjige ''Podgorička skupština 1918.g. i crnogorski identitet’’
Strani naučnici, političari, diplomate i uglednici koji su velikom borbom za crnogorsku državnu nezavisnost, ljubavlju i odanošću prema Crnoj Gori i Crnogorcima zaslužili naše najveće poštovanje Vjerovali su u vaskrsnuće Crne Gore – ,,pa makar to trajalo i čitav vijek!’’ – i onda kada su mnogi Crnogorci bili izgubili svaku nadu
Akt o ukidanju autokefalne Crnogorske crkve nije bio baziran na Ustavu Kraljevine Crne Gore, Ustavu Sv. Sinoda Crnogorske crkve i zakonitim već na nelegalnim odlukama tzv. ,,Podgoričke velike narodne skupštine’’ te falsifikovanim i, kao takvim, bezvrijednim aktima Sv. Sinoda Crnogorske crkve i na golom nasilju srpske vojske
