Posebno je bitno, u ovoj istoriografskoj naraciji, istaći i to da u albumu patriota, heroja crnogorskog komitskog pokreta, koji je od 1919. do 1925. godine, plamtio kroz crnogorske planine protiv okupacionog velikosrpskog terora, zasluženo i dostojno mjesto zauzima i čuveni ustanički vođa Majo Bajov Vujović iz čevskog sela Ožegovice (Katunska nahija)

Zašto se Crnogorci intenzivno protive da se, navodno, vrati zavještana Njegoševa kapela na Lovćen? Odgovor je jednostavan – jer nije riječ o Njegoševoj kapeli već o Aleksandrovoj, čija je simbolika različita od one koju je nosila kapela Vladike Rada i koju su Crnogorci poštovali

Sve što su više u svoju idelošku i identitetsku građevinu ugrađivali tuđega materijala, ideolozi velikosrpstva su ośećali da im je ona sve trošnija i da je stalno iznova i iznova treba učvršćivati novim pljačkaškim pohodima na tuđe civilizacijske učinke. Pokazalo se davno da je velikosrpski ideološki ''projekt'' poput Skadra na Bojani. Što je ruševniji, to je agresivniji. Što je agresivniji, to mu se više ogoljuje princip gradnje koji mu ne dopušta na načini bilo šta vrijedno i trajno!