CG u srcu

U DRAŽEVINI OBILJEŽENO 85 GODINA OD FORMIRANJA ZETSKOG PARTIZANSKOG BATALJONA

(15 riječi)

Boro Banović podsjetio na ratni put zetskih partizana, njihov pohod na Pljevlja i velike žrtve u borbi protiv italijanskih okupacionih snaga

Sjećanje na dan formiranja Zetskog partizanskog odreda: Njihova hrabrost i žrtva ostaju trajna opomena i zavjet budućim generacijama (Foto: CP)

U lješanskom selu Draževina obilježeno je 85 godina od formiranja Zetskog partizanskog bataljona, koji je osnovan 19. novembra 1941. godine.


O istorijskom značaju ove jedinice, njenom ratnom putu i učešću u Narodnooslobodilačkoj borbi govorio je Boro Banović, predsjednik Organizacije boraca i antifašista Podgorice, posebno se osvrćući na pohod zetskih partizana na Pljevlja u decembru 1941. godine. Banović je podsjetio na okolnosti u kojima su crnogorski ustanici krenuli prema Pljevljima, ističući da su se, uprkos nedostatku oružja, slabe opremljenosti i izuzetno teškim vremenskim uslovima, odlučili na jedan od najzahtjevnijih vojnih poduhvata u prvim mjesecima ustanka.


Krajem novembra 1941. godine, iz Zetske ravnice, Podgorice, Bratonožića, Kuča i Pipera, prema Pljevljima su krenula dva bataljona Zetskog partizanskog odreda. Zetski bataljon brojao je 453 borca, dok je bataljon „18. oktobar“, nazvan po pobjedi na Jelinom dubu, imao 405 ustanika. Pred njima je bio desetodnevni marš kroz snijeg i oštru zimu, sa zadatkom da napadnu italijanski garnizon u Pljevljima i pruže pomoć partizanskim jedinicama u Srbiji.


Koliko je bila teška njihova situacija najbolje pokazuje podatak o naoružanju. Zetski bataljon imao je svega 198 pušaka na 453 borca, dok je bataljon „18. oktobar“ raspolagao sa 326 pušaka. Značajan broj ustanika krenuo je, dakle, u pohod bez oružja, očekujući da će ga zaplijeniti tokom borbi. Posebno zahtjevan zadatak dobila je grupa od četrdesetak nenaoružanih boraca Zetskog bataljona, koja je trebalo da presiječe putnu komunikaciju Čajniče–Pljevlja i tako oteža dolazak neprijateljskih pojačanja.


Napad na Pljevlja počeo je u zoru 1. decembra 1941. godine. Partizanske jedinice sukobile su se sa snažnim italijanskim garnizonom, koji je branila divizija „Pusteria“. Borbe su vođene na više položaja, a posebno se istakla Druga četa Zetskog bataljona, predvođena Vakom Đurovićem.


Njeni borci uspjeli su da se probiju do logora na Dolovima i oslobode zarobljene rodoljube. Istovremeno, na Savinom Laktu, bataljon „18. oktobar“ postavio je zasjedu italijanskoj koloni koja je iz Prijepolja krenula prema Pljevljima u pomoć opkoljenom garnizonu.


U sukobu je, prema podacima koje je iznio Banović, zarobljeno 68 italijanskih vojnika i 12 kamiona. Borci ovog bataljona naredna tri dana držali su položaje i obezbjeđivali prilaze, štiteći leđa saborcima koji su se borili u gradu.




                                                        (Foto: CP)


Pljevaljska bitka imala je težak bilans. Prema podacima navedenim u Banovićevom obraćanju, poginulo je više od 200 partizanskih boraca, dok je oko 270 ranjeno. Iako napad nije rezultirao oslobađanjem grada, imao je značajne posljedice po dalji tok ratnih operacija, posebno u kontekstu vezivanja okupatorskih snaga i povlačenja partizanskih jedinica iz Srbije.


Već 21. decembra 1941. godine, u Rudom je formirana Prva proleterska brigada, u čijem su sastavu bili i borci sa pljevaljskog ratišta. Taj događaj označio je novu fazu organizovanja partizanskih jedinica u Jugoslaviji.


Govoreći o učesnicima Pljevaljske operacije, Banović je naveo da je 106 boraca i rukovodilaca proglašeno narodnim herojima Jugoslavije. Među imenima koja je posebno izdvojio bili su Vako Đurović, Božo Ljumović, Ivan Milutinović, Radoje Dakić, Savo Brković, Velimir Terzić, Ljubica Popović i Jelena Ćetković. Gotovo svi preživjeli učesnici, kako je istakao, postali su nosioci Partizanske spomenice 1941.


Obilježavanje godišnjice u Draževini bilo je prilika da se podsjeti na istorijski značaj Zetskog partizanskog bataljona i ulogu njegovih boraca u antifašističkoj borbi. Banović je ukazao na važnost očuvanja istorijskog pamćenja i prenošenja činjenica o ovom periodu na mlađe generacije. Posebno je naglasio da sjećanje na borce koji su u izuzetno teškim okolnostima krenuli u borbu protiv okupatora predstavlja važan dio antifašističkog nasljeđa Crne Gore.


Obilježavanje u Draževini završeno je porukom da se žrtva i doprinos pripadnika Zetskog bataljona i njihovih saboraca ne smiju prepustiti zaboravu. 



Povezani članci...

0 Komentara

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.