Sagovornici

Đurović za Dnevno: Ne žuriti, ako na jesen bude reaktiviran Berlinski proces, onda nema prostora za Otvoreni Balkan

Maj 30, 2022 2 Komentara

(15 riječi)

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i nekadašnja ministarka za evropske integracije, profesorica Gordana Đurović vjeruje da neće zaživjeti ideja francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se zemlje, koje nijesu članice Evropske unije, ujedine u okviru nove političke organizacije. 

"U svakom slučaju, nadam se da će nas zaobići", kaže Đurović u intervjuu za portal Dnevno.me

Mi, kako kaže, imamo jasno postavljen cilj - punopravno članstvo u EU.

“Nadam se da nije mislio na Zapadni Balkan u tom kontekstu. Ako jeste, to je opet usporavanje integracija, do nivoa da se nikada ni ne dese, već da to bude neki hibrid „privilegovanog partnerstva“. To nije u našem interesu”, smatra Đurović. 

Poručuje i da to što će premijer Dritan Abazović prisustvovati, na poziv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "Otvoreni Balkan" u Ohridu, ne znači da smo pristupili inicijativi.

Govoreći o tome kako će EU gledati na želju crnogorske Vlade da bude dio Otvorenog Balkana ističe da je Evropa za sada još  neutralna, ali da ne bi trebalo još dugo da bude. 

“Prikupili su oni dovoljno informacija o svemu. I naravno, obično Brisel i finansira regionalne ekonomske inicijative. Svi čekaju evropske novce.

Zato se sada i tako snažno lobira, jer se ne može istovremeno finansirati i Otvoreni Balkan i Berlinski proces/Zajedničko regionalno tržište. Ako na jesen bude reaktiviran Berlinski proces(šet zemalja regije i EU), onda definitivno nema prostora za Otvoreni Balkan (tri zemlje regiona). Stoga, mislim da ne treba žuriti i treba sačekati EU na jesen”, poručuje profesorica Đurović.

Portal Dnevno.me: Koliko je Crna Gora u ovom trenutku, sopstvenom krivicom, udaljena od porodice evropskih država, te šta je, u posljednjem periodu, konkretno najviše udaljilo sa evropskog puta i samim tim najviše doprinijelo da epitete “lider”, “svetionik” više niko ne pominje za našu državu?

Đurović: Ako zanemarimo spoljne faktore, svakako da ima dosta argumenata i na našoj strani, zašto proces nije išao brže. Deset godina pregovora i potpuno usporavanja procesa posljednje dvije godine. 

Oslabile su nam pregovaračke strukture, koordinacija i politička podrška za ključne reforme je izostala. Mnoge radne grupe nisu se ponovo konstituisale, a mape puta za zatvaranje poglavlja nisu kompletirane. 

Akcioni plan kojim je trebalo pratiti promjene u oblasti vladavine prava davno je zastario, a novi nismo napravili, iako je bilo nekih parcijalnih pokušaja. 

Mnogi kvalitetni kadrovi, sa pregovaračkim iskustvom, otišli su iz ministarstava, što se veoma odrazilo na ukupne rezultate. 

Epitet lidera, u skromnoj regionalnoj konkurenciji, nije teško ostvariti, ali postavlja se pitanje da li je to dovoljno. Za uspjeh na putu EU integracija Crne Gore, treba mnogo više od regionalnog lidera.

Nama trebaju konkretni rezultati, prvenstveno u oblasti reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, u skladu sa mjerilima koja su nam postavljena. 

Portal Dnevno: Gdje je, zapravo, najveća odgovornost za sprovođenje reformi u Podgorici ili Briselu?

Đurović: Mi nismo ispunili privremena mjerila, o čemu svjedoče ocjene iz Izvještaja Komisije. Tu je naša odgovornost jasna.

Sa druge strane, u Briselu proširenje definitivno nije prioritet, i više se posmatra samo sa aspekta bezbjednosti. Izgubila se granica između politike proširenja i politike (istočnog) susjedstva, iako nije bilo formalne promjene pravila. 

Najnovija dešavanja sa ratom u Ukrajini i brzim evropskim koracima te zemlje, proizvela su dvije vrste reakcija.

Jedna je reakcija da Ukrajini treba pomoći da ide što brže putem integracija, do statusa zemlje kandidata, a možda i do samih pregovora. Taj pristup uključuje i ubrzanje pristupanja „spremnijih“ zemalja našeg regiona, kako se nestabilnost ne bi proširila Zapadnim Balkanom.

A druga je reakcija da se vrata EU drže otvorena, ali da se cijeli proces proširenja, ipak, uspori, sa nejasnim predlozima novih političkih organizacija i Evrope u prstenovima.

Portal Dnevno.me: U izvještaju Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta koji je nedavno usvojen naglašena je zabrinutost zbog stalnih političkih napetosti unutar izvršne i zakonodavne vlasti, nedovoljnog napretka u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, kao i ograničen napredak u području slobode medija...

U izvještaju je, takođe, naglašeno da od 2017. nije zatvoreno nijedno poglavlje, da tokom mandata prethodne vlade pregovaračka struktura duže vrijeme nije bila funkcionalna. Šta Vas najviše brine, te šta će biti najveći izazov(i)?

Đurović: Izvještaj je dosta kritičan i posmatra period od više godina. 

Dobro je kad se poslanici Evropskog parlamenta povremeno oglase na ovaj način, jer njihove ocjene i preporuke izazivaju dosta pažnje i traže konkretne akcije Vlade.

Portal Dnevno.me: Prema Vašoj ocjeni, u naredne dvije godine Crna Gora znaće koliko je blizu (daleko) od Evropske unije. Šta je nužno učiniti u tom dvogodišnjem periodu da bi, u konačnom, cilj bio i ostvaren? Koje prve, konkretne, poteze očekujete od manjinske Vlade i da li su već možda, iako za kratak period i napravljeni?

Đurović: Stvari su dobile na dinamici posljednjih nekoliko mjeseci u oblasti ključnih postavljenja u pravosuđu. Nadati se da će se postići politički dogovor i za izbor sudija Ustanovog suda, članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i izbor Vrhovnog državnog tužioca. 

U nezvaničnom izvještaju Komisije navode se i pozitivni pomaci, poput „odlične međunarodne policijske saradnje“ i „rekordne zaplijene droge“. 

Ako bi se moglo govoriti o nastavku progresa u oblasti vladavine prave, onda se možemo nadati i ostvarenju postavljenog cilja tranzicione vlade, a to je dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24 do kraja godine.

Portal Dnevno.me: Kazali ste da želite da vjerujete da “agenda 2025 još vrijedi za Crnu Goru”. Na čemu graditi optimizam i šta Vama uliva nadu da su se evropske integracije zaista vratile u Crnu Goru? Hoće li manjinska vlada moći da osigura značajniji napredak  naše zemlje na EU putu?

Đurović: Pređašnji predsjednik Komisije Junker je još 2018. prepoznao Crnu Goru i Srbiju, kao zemlje koje bi mogle biti na pragu članstva do 2025. Taj je vremenki okvir i dalje aktuelan, bar za Crnu Goru. 

Ako bi smo dobil završna mjerila u oblasti vladavine prava do kraja godine, to bi našem integracionom procesu dalo krila. Polugodišnje, mogli bi se zatvarati klasteri, i to je uporište mog optimizma za agendu EU 2025. 

Šansu treba probati iskorisiti, jer inače, eto nas u balkanskom karavanu, koji će malo duže putovati do Brisela.

Portal Dnevno.me: Uprkos stagnaciji, prema posljednim relevantnim podacima( Delegacija EU u Podgorici) ulazak Crne Gore u EU podržava 80 posto građana. Kako to objašnjavate i da li će se taj trend rasta podrške nastaviti?

Đurović: Nagli rast podrške može se tumačiti kao zabrinutost građana za bezbjednosne prilike u zemlji, regionu i Evropi, kada se članstvo u EU opet postavlja kao najbolje rješenje. 

To nije rast podrške zbog oduševljenja Unijom, ali jest potvrda da ta integracija, ipak, nema nikakvu pristojnu konkurenciju, te da je to put kojim bi se trebalo ići. 
 
Portal Dnevno.me: Aktuelna tema - Otvoreni Balkan! Stava ste da Crna Gora treba da stane ispod kišobrana Berlinskog procesa i gradi zajedničko regionalno tržište i dogovoreni Akcioni plan, te da ne vidite svrhu Otvorenog Balkana (tri države). Za premijera Dritana Abazovića, pak, Otvoreni Balkan je dobra inicijativa, te da se može iskoristiti kao sredstvo za brzu integraciju u EU. Ni ministarska evropskih integracija nema ništa protiv te regionalne inicijative. A, tu je i poziv predsjednika Srbije Aleksadndra Vučića crnogorskom premijeru da prisustvuje predstojećem samitu "Otvorenog Balkana" u Ohridu, što je Abazović i prihvatio. 

Đurović: Premijer je najavio da će prisustvovati narednom Samitu Otvorenog Balkana u svojstvu posmatrača. To ne znači da smo pristupili inicijativi.

U svim svojim komentarima iznosila sam sistematizovane argumente političke, ekonomske i bezbjednosne prirode koje govore u prilogu stavu da je Otvoreni Balkan politički projekat usporavanja naših integracija, a u korist najjačih ekonomskih kompanija regiona, koje ne stanuju u Crnoj Gori. 

Treba poći od analize trgovinske razmjene. Tu je, na primjer, u intra CEFTA trgovini Srbija 49% u suficitu, a Crna Gora, Kosovo, BiH, Makedonija i Albanija u deficitu. Po raspoloživim podacima za 2020, spoljnootrgovinski deficit Crne Gore je najveći i iznosi 57% ukupne intra CEFTA trgovine. Slijedi Kosovo sa 50% deficita, pa BiH, Makedonija i Albanija sa 12%, 7% i 5%. Režim je, inače, veoma liberalan, nema carina, i dosta je urađeno na skidanju necarinskih barijera kroz CEFTA pregovore. 

Portal Dnevno: Koji su argumenti, prema Vašem mišljenju, koji idu u prilog tome da Crna Gora ne bude dio Otvorenog Balkana?

Đurović: Prvi je argument, da Crnoj Gori ne odgovara preliberalan režim trgovine preko postojećeg veoma liberalnog režima, jer nije konkurentna. Time se dovode u otežani položaj naš prehrambeni sektor i primarna poljoprivredna proizvodnja.

Drugi korpus argumenata je u oblasti bezbjednosti. Plombiranje kamiona koji prolaze granične prelaze više zemalja samo kao registracione punktove, povećava rizik od nedozvoljene trgovine u regionu (droga, trgovina ljudima, oružje). 

Treći argument je vezan za infrastrukturu, koja ne postoji na našim graničnim prelazima, za takav režim trgovine. Potrebno je obezbijediti dodatnih 20 miliona eura, po procjeni Transpornte zajednice, da bi se to omogućilo.

Četvrto, potpisani međudržavni sporazumi, koje je samo Srbija ratifikovala, nemaju ni jedan implementacioni protokol, a time je posebno ugrožena oblast bezbjednosti hrane u trgovini robama. Projekti uvezivanja informacionih sistema carine i inspekcija nisu završeni i to dodatno povećava rizik. Nepostojanje inspekcijske kontrole na graničnim prelazima, makar one osnovne, veterinarske i fotosanitarne, nosi velike rizike po zdravlje ljudi.

Prethodno je potrebno napraviti obuhvatnu pravnu analizu, što upravo radi Makedonija, da se vidi šta bi sve trebalo prvo da se promijeni u domaćem zakonodavstvu, da bi se takav režim trgovine mogao uvesti u svakodnevni život. To je i razlog zašto je odgođena ratifikacija. A Albanija traži prelazni period, od najmanje godinu, da bi se prilagodila ovom režimu.

Jedan od ključnih problema je taj što su ovoj inicijativi pristupile samo tri zemlje, i što ostale tri kontinuirano imaju rezerve. Svaka zemlja ima svoje rezerve. U okviru Berlinskog procesa već imamo potpise svih šest premijera na Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište, i EU je prozvana da taj proces ubrza. Najave su novog samita Berlinskog procesa na jesen, u Pragu.

Portal Dnevno.me: Iz svega navedenog, koja su to otvorena pitanja koja sa sobom donosi "Otvoreni Balkan" za Crnu Goru, a koja ne bi trebalo zanemariti?

Đurović: Najprije, ako se pažljivo analiziraju potpisani sporazumi, koje je Srbija retifikovala, može se vidjeti da se ovdje uvodi termin „federacija identifikacionih dokumenata“ i čitav niz administrativnih procedura pristupa tržištu rada i e-uslugama u drugim državama. Sve to asocira na neku balkansku federaciju, gdje bi se silno vrijeme i energija trošili na međusobno usaglašavanje, a to bi nas sve više udaljavalo od evropskih standarda. 

Posebno je problematičan član 10 sporazuma o pristupu regionalnom tržištu rada. Tamo se kaže da, ako neko pristupi regionalnom tržištu rada iz zemlje A u zemlju B, a istovremeno je u toj zemlji B došao i kao turista – on se ne mora registrovati kao turista, jer se već registruje kao tražilac posla. To znači da zemlja B (potencijalno Crna Gora) ostaje i bez boravišne takse i registrovanog trgovniskog prometa. I to pruža dosta prostora za zloupotrebu.

Otvoreni Balkan i regionalno tržište rada, vode i do linearnog priznavanja diploma, što je, takođe, rizično i ne doprinosi rješavanju pitanja nezaposlenosti, već naprotiv. Zato se kroz CEFTA pregovore o ovome dugo i pažljivo razgovara, pa je za sada dogovoreno samo prizavanje diploma tzv. regulisanih profesija.

Konačno, taj pre-liberalan režim trgovine, „Balkana bez granica“, vodi ka institucionalizaciji odnosa u pravcu koji Crnoj Gori ne odgovara. 

A to sve otvora sljedeća pitanja: Ako je ovako liberalno kretanje robe, onda neko treba da kontroliše spoljne granice te zone, da se ne bi ugrozio promet prema EU i tranziti. 

Znači, prvo se definišu spoljne granice, pa se postavljaju kontrolni punktovi sa punom carinskom kontrolom robe i policijskom kontrolom. Ako imamo kontrolu spoljnih granica, to neko treba da koordinira, a to je neko nadnacionalno tijelo.

Nadalje, to neko treba onda i da finansira, što nas vodi ka zajedničkom budžetu. A šta je to nego neka trgovinska Balkanija, koja je tako daleko od usvajanja evropskih standarda na putu ka EU.

Portal Dnevno.me: Šta mislite, koji stav će na kraju prevagnuti i kako će Evropa gledati na želju crnogorske Vlade da bude dio Otvorenog Balkana?

Đurović: Evropa je za sada još neutralna, ali ne bi trebalo još dugo da bude. Prikupili su oni dovoljno informacija o svemu. I naravno, obično Brisel i finansira regionalne ekonomske inicijative.

Svi čekaju evropske novce. Zato se sada i tako snažno lobira, jer se ne može istovremeno finansirati i Otvoreni Balkan i Berlinski proces/Zajedničko regionalno tržište.

Ako na jesen bude reaktiviran Berlinski proces(šest zemalja regije i EU), onda definitivno nema prostora za Otvoreni Balkan (tri zemlje regiona). Stoga, mislim da ne treba žuriti i treba sačekati EU na jesen.

Portal Dnevno.me: Kako gledate na prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se zemlje, koje nijesu članice Evropske unije, ujedine u okviru nove političke organizacije?

Đurović: Koliko se moglo pročitati u medijima, u tu novu političku organizaciju predsjednik Makron prepoznaje npr. Veliku Britaniju i Ukrajinu. 

Ta heterogenost, u startu rađa rezervu. Nadam se da nije mislio na Zapadni Balkan u tom kontekstu. Ako jeste, to je opet usporavanje integracija, do nivoa da se nikada ni ne dese, već da to bude neki hibrid „privilegovanog partnerstva“. To nije u našem interesu.

Portal Dnevno.me: Ukoliko bi se takva ideja i realizovala, šta bi to značilo i vidite li Crnu Goru kao dio takve priče? 

Đurović: Nadam se da se neće realizovati, u svakom slučaju, nadam se da će nas zaobići. Imamo mi jasno definisane svoje spoljnopolitičke prioritete, a to je punopravno članstvo u EU.

Portal Dnevno.me: Koliko zapravo Evropa razumije potrebu da se, u aktuelnoj situaciji narušene evropske bezbjednosti, zemlje Zapadnog Balkana moraju inkorporirati i ne prepusti uticajima Rusije i Kine? 

Đurović: Cijenim da su u Briselu veoma svjesni tih rizika.  I zato i traže od zemalja regiona da se opredijele – jesu li za EU ili za neke druge integracije. Crna Gora se tu jasno opredijelila.

Portal Dnevno.me: Direktorat za Crnu Goru u Briselu ukinit je krajem prošle godine, pa sada funkcioniše po principu regionalnog, odnosno zajedno sa Srbijom. Da li se može nešto učiniti da naša zemlja ponovo ima sopstveni direktorat ili je na tu temu stavljena tačka?

Đurović: Ponovno uspostavljanje samostalne jedinice za Crnu Goru u Direktoratu za proširenje moguća je koliko i EU agenda 2025. Od nas zavisi.