Istorija

U banjskom selu Dubočke bista dr Nika Miljanića: Spomen vizionaru, humanisti i državniku duha

Jun 25, 2025 1 Komentara

(15 riječi)

U znak sjećanja na svog bratstvenika, njegovu požrtvovanost, stručnost i vizionarstvo bratstvo Miljanić danas je u banjskom selu Dubočke otkrilo bistu dr Nika Miljanića.

Čuveni ljekar, jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Beogradu time je u mjestu porijekla dobio spomen i to upravo ispred objekta stare škole gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata, od septembra 1943. do novembra 1944. godine otvorio  partizansku bolnicu. To je bila bolnica za teške ranjenike, a dr Niko je njom rukovodio.

Bistu, koju se osveštali iguman manastira Kosijerevo Arsenije (Samardžić)  i jeromonah Andrej (Miljanić)  u prisustvu brojnih bratstvenika, otkrili su unuk dr Nika, Edvard Miljanić i dr Boro Čolaković.

Svečanom otkrivanju biste prisustvovala je i predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović Žižić.

Predsjednik Udruženja Bratstva Miljanić Branislav Miljanić rekao je da su ponosni što su uspjeli u svom planu da se oduže velikanu kakav je bio dr Niko.

Njegov otac Petar, podsjetio je Miljanić, bio je dvorski ljekar, ali je poživio svega 45 godina. Sahranjen je na Cetinju, a epitaf na njegovom grobu “Sve za druge, ništa za sebe”, istakao je Branislav Miljanić, bio je zvijezda vodilja njegovim sinovima, Niku i Pavlu koji su nastavili tradiciju svog oca.

Na inicijativu kralja Nikole nastavili su školovanje, u Lozani i Parizu, a dr Niko je tri puta prekidao studiranje, osjećajući potrebu da pomogne svom narodu u Balkanskim ratovima i u velikom Prvom svjetskom ratu, a onda i u Drugom kada se vratio u kraj odakle potiče da pomogne, liječeći i otvarajuću bolnice.

“Doktor Niko je profesor, doktorirao u Parizu samo dvije godine posle završetka studija, a onda na poziv doktora Milana Batuta i doktora Subotića došao u Beograd da bi otvorili prvi Medicinski fakultet u Beogradu. I bio je redovni profesor hirurgije i anatomije, a prvo predavanje doktora Nika je uzeto kao Dan Medicinskog fakulteta u Beogradu. Tako da i Anatomski institut Medicinskog fakulteta u Beogradu nosi njegovo ime. Svoj život posvetio humanosti, čovječnosti, osjećajem za druge, tako je živio, a onda vođen onim epitafom sa groba svoga oca, ostvarila mu se želja. Sa svojom suprugom donirali su imovinu prvo za Udruženje Sveti Vasilije Ostroški u Beogradu, a u istoj godini, to je postala bolnica Sveti Vasilije Ostroški, prevashodno za liječenje siromašnih i onih koji nisu mogli platiti”, istakao je između ostalog Miljanić.

U ime bratstva zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomogli da se u Dubočkama ostavi vječni trag velikanu.

Bista je rad akademskog vajara Bojana Mikulića iz Banja Luke, postament je uradio Mirko Miljanić, ogradu je donirao Petar Perović iz Pješivaca, a jedan od značajnih donatora je i Boško Vasiljev Koprivica iz Beograda.

Bista dr Nika u mjestu njegovog prijekla, rekao je njegov unuk Edvard Miljanić, nije samo umjetnički rad, već je  ogledalo duše čovjeka, čije poruke treba danas da odjekuju jače nego ikad.

“Dr Niko Miljanić bio je mnogo više od jednog imena u udžbenicima medicine ili jedne figure iz istorije. On je bio i ostao svetionik naučne savjesti, moralne hrabrosti i bezuslovne ljubavi prema čovjeku”, kazao je Edvard Miljanić.

Dr Niko Miljanić rođen je u Crnoj Gori, školovao se u Evropi, bio je “stvaralac u Beogradu i borac za slobodu u burnim vremenima naše istorije”.

“Njegova biografija nije samo svjedočanstvo o jednom izuzetnom životu, već i nauk da znanje bez služenja čovjeku ostaje nepotpuno. Kao jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Beogradu, oblikovao je generacije ljekara, ali i duh medicinske struke u Srbiji i Crnoj Gori. Kao hirurg, u ratnim uslovima, upravo na ovom mjestu, kao i u miru, u parijskim bolnicama i beogradskim ordinacijama, pružao je više od liječenja, pružao je dostojanstvo svakom čovjeku bez razlike i dokazao da se veličina čovjeka ne mjeri titulama, već onima što daje drugima i onim što ostavi za sebe. Niko Miljanić je živio svoj život pod geslom koji bi svi mi mogli da usvojimo. Sve za druge, ništa za sebe. To nije samo rečenica njegovog oca, doktora Petra Miljanića, već vječna poruka jedne porodice posvećene služenju narodu. Danas, kao njegov unuk, osjećam ne samo ponos, nego i odgovornost. Jer prezime ne nosimo samo po krvi, već i po djelima onih prije nas. I zato ova bista nije samo kamen. Ona je poziv na dostojanstvo, na pamćenje, na put istine. Neka ovo mjesto bude tačka okupljanja, ali i inspiracije. Da svako dijete koje pogleda ovu bistu zna da iz jednog crnogorskog doma može izrasti neko čiji će ime odzvanjati po cijelom svijetu. I to ne zbog vlasti ili bogatstva, već zbog čistote duše i veličine djela. Dragi bratstvenici, hvala vam u ime svih generacija, prošlih, sadašnjih i budućih. Hvala vam u ime svih generacija, prošlih i budućih”, naglasio je Edvard Miljanić.

Životni put dr Nika Miljanića, kazala je Lalatović Žižić, bio je utemeljen na znanju, odgovornosti i predanom radu. Ostavio je neizbrisiv trag ne samo u medicine već i u, kako je rekla, intelektualnoj istoriji ovog naroda.

“Upravo ovdje započeo je životni put čovjeka, čije će ime trajati koliko i medicina. Doktor Niko Miljanić nije bio samo vrhunski hirurg i akademik, već i vizionar, učitelj, humanista i državnik duha. Njegova karijera obuhvatila je mjeste i funkcije koje bi malo ko mogao da zamisli. Od profesora i rektora Univerziteta u Beogradu do predsjednika Srpske akademije nauka i umjetnosti. Ipak nikada nije zaboravio ko je i odakle je. Banjani su za njega bili više od zavičaja, bili su izvor snage, moralni temelj i duhovna vodilja. Njegovo ime simbolizuje ne samo akademsku izvrsnost, već i građansku hrabrost, humanizam i viziju boljeg društva. On je bio čovjek koji je vjerovao da znanje treba da služi čovjeku, a ne obrnuto. Zato danas kada otkrivamo ovu bistu mi ne podižemo samo kamen i bronzu, mi podižemo sjećanje. Mi gradimo most između prošlosti i budućnosti podsjećajući sebe i nove generacije, da vrijednosti kojima je dr Miljanić posvetio svoj život, a to su znanje, čestitost, odgovornost i ljubav prema narodu, ostaju vječite. Neka ova bista bude svetionik znanja i dostojanstva za sve koji će proći ovim putom. Neka nas podsjeća da smo dužni da čuvamo i gradimo ono što su nam prethodnici ostavili”, rekla je Lalatović Žižić.

Dr Čolaković podsjetio je na velika djela, kako je rekao, velikana medicine. Priprema, najavio je on, monografiju o Narodnoj bolnici u Velimlju koja je otvorena prije 71 godinu zaslugom upravo dr Nika.

Dr Niko Miljanić, rekao je između ostalog Čolaković, zajedno sa Simom Miloševićem zaslužan je i za otvaranje bolnice u Risnu, koja je zadužbina Vasa Ćukovića.

Dr Niko Miljanić kao dobrovoljac učestvovao je u Prvom svjetskom ratu, a potom i Drugom od 1942. godine i bio  član AVNOJ-a i prvi predsjednik Crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja- CASNO-a (1944). Bio je član Francuske hirurške akademije.

Objavio je brojne naučne radove, a odlikovan je Ordenom narodnog oslobođenja Jugoslavije.

Dr Miljanić preminuo je 1957. godine u Meksiku, gdje je prisustvovao Internacionalnom kongresu hirurga.

Biljana Brašnjo

Foto:RTNK