''Da li popis treba da brine Crnogorce? U godinama iza nas, decenije lutanja između često nejasne politike i izmiješanih nacionalnih osjećaja ostavila su traga na našoj svijesti i pripadnosti. Ali, kao narod sa bogatom i slavnom istorijom, Crnogorci su uvijek znali da pronađu put ka svom identitetu, čak i kada su vjetrovi istorije duvali u suprotnom pravcu. Popis je prilika a ne prijetnja. To je prilika da prepoznamo i osnažimo ono što Crnu Goru čini jedinstvenom – njenu kulturnu različitost, ali i korijene koji sežu duboko u crnogorsku zemlju. To je trenutak kada svaka kuća, svako ime i svaki izgovoreni jezik postaju dio mozaika naše državnosti. U ovom mozaiku, Crnogorci su temelj koji čuva snagu i suverenitet naše države''

Tema različitog broja građana u biračkom spisku i onih koje država popisuje otvarana je više puta, ali javnost nikada nije dobila konačan odgovor zašto razlika postoji. Zakoni koji propisuju uslove za upis u birački spisak i za obuhvat popisom precizni su i ako su poštovani i dosljedno sprovedeni jedna razlika bi mogla biti neznatno manji broj upisanih u birački spisak, od onih koji su popisani. Međutim, ovdje je slučaj obrnut, a razlika je u desetinama hiljada ljudi.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govorio je na otvaranju četvrtog Svjetskog kongresa preduzetnika u Podgorici.

Ne oslanjajući se samo na donacije vjernika, Crkva Srbije uspješno je razvila niz nelegalnih biznisa te postala i najveći gigant sive ekonomije u Crnoj Gori. U to ime treba nazdraviti onom manastirkom koju nelegalno proizvodi i prodaje manastir „Sveti Luka“, dok Opština Nikšić bez problema prihvata nefiskalizovane fakture.

Srpskim jezikom govori 43,18 odsto građana, Crnogorskim 34,52 procenata