"Princeza Ksenija" je u mom životu, i profesionalno i lično, značila svakovrsnu prekretnicu. Crnogorski identitet ne smije biti stvar političke ili kulturne elite, već odgovornost države. Naša je obaveza da u policentrično i polikulturno evropsko društvo uđemo sa svojim specifičnim, jedinstvenim kulturnim i duhovnim identitetom. Iskreno vjerujem da ćemo, uskoro, bez obzira na razlike, svi u Crnoj Gori, pa i u CANU i DANU – biti udruženi u saradnji na projektima koji služe duhovnoj i materijalnoj potpori crnogorskog multietničkog društva i opštem napretku naše države. Prvi među tim projektima trebalo bi da bude Enciklopedija Crne Gore
Podgoričko kulturno ljeto počinje u ponedjeljak 15. juna ( koncertom učenika škole Vasa Pavić na platou ispred spomenika Marku Miljanovu u 12.00 h) i trajaće sve do 21.septembra.
Zna Vulanović, kao što je znao i Njegoš (čiju ogromnu śenku on ne shvata kao teret već kao moćnu inicijacijsku početnu tačku pjevanja i mišljenja), kao što su znali i Helderlin i Hajdeger (koga Vulanović rado pominje kao jednu od svojih inspirativnijih literatura), da se u Opasnosti krije i nalazi ono Spasonosno (''i cijeli ovi besporeci / po poretku nekome sljeduju''), što je on, dakle na njegoševskom tragu, ovaplotio i na opštem, čovječansko-kosmičkom, ali i na crnogorskom posebnom planu. Tako, pjesnik u ''Njegoševoj bilježnici'' (1987) zebe: ''da će Svinga nesita / unučad mi lučit, da trag im utre, / iskopat znamen ispred moga doma, / gdje bjeh mandarin nebeske imperije''
