Kuća maslina 12. marta bila je domaćin jedne emotivne večeri, a povod je bio autorsko veče pjesnika Nikole Čelebića.
Događaj je otvorio Neđeljko Necko Đurović, koji je, pored Čeda Orlandića, jedan od inicijatora. Najava Đurovića bila je uvertira za veče preplavljeno emocijom, ponosom i ljubavlju prema Crnoj Gori.
Moderatorka događaja bila je novinarka Slavica Vasović Kruščić, koja je sa sagovornicima, pored Čelebića, umjetnika Zdravka Đuranovića i pjesnika Rajka Joličića dala posebnu notu ovoj večeri.
Čelebić se već decenijama bavi poezijom čiji sadržaj obiluje rodoljubljem, patriotizmom, ali i ličnim životnim iskustvom. Tokom večeri autor je publici predstavio dio svog bogatog kjniževnog stvaralaštva, dugog više od 30 godina.
Nostalgija prema domovini, prema Cetinju i Štitarima, ali i život van njenih granica, dovodi do nastanka poezije Nikole Čelebića. Knjige, zbirke pjesama, tekstovi, poezija, prožeti su najviše istorijom i identitetom Crne Gore.
Kako je i sam Čelebić rekao u uvodnom dijelu govora, veliko mu je zadovoljstvo što njegovo prvo autorsko veče ogranizuje u Baru i to baš na dvadesetogodišnjicu obnove crnogorske državnosti.
Priča o njegovoj baki Milici, ali i o još maloljetnom Mitru koji ide da brani Crnu Goru od neprijatelja, uprkos riječima njegove majke da ostane kući, izmamila je ovacije prisutnih.
Zbirka pjesama “Praznik duše crnogorske” jedno je od najistaknutijih djela ovog pjesnika, a sadrži 140 pjesama.
Njegove pjesme pronašle su put i do muzike širom prostora bivše Jugoslavije. Posebno mjesto zauzimaju pjesme objavljene u knjizi kompozitora Jasmina Mangafića „Kapije sevdaha“, među kojima su i „Pjesma majci“, „Ljepote Bosne“, kao i naslovna pjesma zbirke.
Autor je zastupljen i u više značajnih književnih izdanja i zbornika. Među njima su „Crna Gora u pjesmama“, nastala u saradnji sa eminentnim crnogorskim pjesnicima, zatim knjiga „Stara maslina“, u kojoj je njegova pjesma nagrađena na međunarodnom festivalu poezije u Baru, kao i zbirka ljubavne poezije „Nekazano“, gdje je nagrađena pjesma „Tebi, Tina“, posvećena njegovoj supruzi. Njegov rad prepoznat je i u knjizi „U ime oca i sina“ autora Slavka Mandića, u kojoj je predstavljen kroz intervju iz Kotora i kroz više njegovih pisanih kolumni. Posebnu inspiraciju autor je pronašao i u knjizi „Let iznad sokolovog gnijezda četiri vijeka Trebješana ispod Stavora“ Dušana Duja Čelebića, koja je bila povod za nastanak jedne od njegovih najdražih pjesama „Štitarima“. Autor je zastupljen i u „Zborniku Podgorica u pjesmama“, gdje se, pored njegovih, nalaze i pjesme njegove djece Milice i Rajana, koji su takođe pokazali veliki talenat za pisanje.
Značajno mjesto zauzima i knjiga „Iz pepela velikih ljubavi“, nastala u saradnji sa Zdravkom Đuranovićem, u kojoj su kroz autobiografske pjesme opisani život, događaji i ljubavi dvojice autora.
Publika je imala priliku da čuje fragmente iz najnovije knjige „Čo’jek žena“, posvećenu majkama, sestrama i ženama Crne Gore. U njoj se nalaze i tekstovi pjesama koje su već postale prepoznatljive na muzičkoj sceni.
Autorsko veče u Baru bila je prilika za poštovaoce njegovog stvaralaštva kojih je bilo od 7 do 77 godina, da uživo čuju stihove koji su obilježili dugogodišnji rad piscaa.
Skup je počeo i završio se porukom “Da je vječna Crna Gora”.
O Crnogorci!
O Crnogorci!
Tako vi svega što vi je najmilije
Tako vi ovoga i onoga svijeta
Tako vi duše i obraza
Tako vi jučerašnjice i sjutrašnjice
Tako vi dana današnjega.
Tako vi vaše djece
Tako vi neba i mora na njinim rukama
Tako vi dana na njinome licu
Tako vi sunca u njinome glasu.
Ne budite tudja metla i lopata
Ne lizite tudje šake
Ne obijajte tudje pragove
Ne dajte se varati
Ne dajte se kupovati
Ne budite tudja sreća
Vrćite se sebi i svome.
Tako vi ljeba i vode
Tako se lako sa dušom rastajali
Tako vi zemlje u koju ćete.
Ne rezite jedan na drugoga
Ne pijte krv jedan drugome
Ne kopajte jamu jedan drugom
Ne radite za svoju pogibiju.
E vi sve ponesoše
E vi mozak popiše
E vi strv poginu
E ve iskopaše iz amina
Da vi nema ni imena ni pomena.
Pod svoje nebo
Na okup oko svojega sunca.
O Crnogorci!
O Crnogorci!
0 Komentara