Kultura

Tužilaštvo odredilo zadržavanje Čedu Popoviću, Vladislav Velaš pušten da se brani sa slobode, dok izvještaji sa terena pokazuju da je investitor izvodio radove uprkos zabranama

Gradnja tekla brže od države

Mar 26, 2026 0 Komentara

(15 riječi)

MEDOJEVIĆ: Apsurdno stanje imamo, da mu je određeno zadržavanje zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, maltene objekti su svi završeni, a država nije reagovala svih ovih godina dok se sve to gradilo
RODIĆ: Velaš je iznio odbranu i detaljno objasnio procedure koje su rađene prilikom izdavanja UTU uslova i kasnije tokom izdavanja građevinske dozvole. I sve je to potkrijepljeno dokumentacijom

Osmijeh prije i poslije zadržavanja – tako je spolja izgledalo jučerašnje saslušanje vlasnika „Carina“ Čeda Popovića u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom. Iako mu je određen pritvor do 72 sata zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, Popović je, prema riječima odbrane, nesmetano iznio svoju verziju događaja i predao dokumentaciju.

Njegov advokat Dražen Medojević odluku tužilaštva nazvao je apsurdnom, uz tvrdnju da su radovi na obali u Baošićima u međuvremenu obustavljeni i da ne postoji osnov za zadržavanje. Nešto srećniju sudbinu imao je sekretar Sekretarijata za urbanizam i građevinsku inspekciju Opštine Herceg Novi Vladislav Velaš koga je tužilaštvo pustilo da se brani sa slobode. To je za Pobjedu potvrdio njegov advokat Goran Rodić, navodeći da je Velaš negirao sve optužbe.

Podsjetimo, Čedo Popović i Vladislav Velaš uhapšeni su prekjuče u Herceg Novom. Popović je uhapšen zbog sumnje da je kao odgovorno lice izvršio krivično djelo izgradnja objekta bez prijave i dokumentacije za gradnju na lokacijama u Kumboru, Đenovićima i Baošićima, dok je Velaša policija uhapsila zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Ignorisao rješenja

Hapšenje Popovića i Velaša dogodilo se u trenutku kada je kompanija „Carine“ nastavila nasipanje obale u Baošićima, za potrebe izgradnje kupališta velikog hotelskog kompleksa, uprkos rješenjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje. Iako je Popović 26. februara izjavio da će poštovati rješenja Uprave, te da će uraditi sve u skladu sa zakonom, izvještaji sa terena pokazuju da se nije obazirao na ova dokumenta, te je neometano nastavio da nasipa i gradi.

U posljednjem izvještaju Uprave za zaštitu kulturnih dobara, od 16. marta ove godine, konstatovano je da su, u odnosu na terenski obilazak od 23. februara 2026, na predmetnoj lokaciji „uočeni kontinuirani građevinski radovi, koji se ogledaju u postavljanju tipskih konstruktivnih elemenata, od armiranog betona i nasipanju građevinskog materijala“.

- Takođe, na terenu je zatečen bager koji vrši iskopne radove u akvatoriju – navodi se u izvještaju Uprave, u koji je Pobjeda imala uvid.

Ovim radnjama, kako se navodi u izvještaju, direktno se „zauzeo prostor akvatorijuma Bokokotorskog zaliva, uz vidljivo i trajno narušavanje postojeće linije obale i prirodnog ambijenta ovog izuzetno osjetljivog područja.“

- Prema 3D prikazu planiranog, djelimično uređenog kupališta istaknutom na građevinskoj tabli, može se pretpostaviti da je predviđeno nasipanje obale u more u dužini od približno 90 metara. Na terenu je, takođe, zatečena znatno veća količina građevinskog materijala, prvenstveno tipskih konstruktivnih elemenata od armiranog betona, što ukazuje na ozbiljne pripremne aktivnosti za nastavak i proširenje radova znatno većeg obima – ističe se u izvještaju Uprave.

                                                            Nasipanje plaže u Baošićima (FOTO: Portal RTHN)

Nasipanjem tamponskog sloja, kako su konstatovala stručna lica Uprave, došlo se sve do istorijskog mandraća sa svjetionikom, koji je nekada predstavljao integralni dio cjeline zajedno sa danas srušenim potencijalnim kulturnim dobrom – palatom Smekja Raškovića.

- Posebno zabrinjava činjenica da je prilikom sprovođenja aktivnosti na izgradnji kompleksa došlo do rušenja predmetne palate, bez ikakvog obavještenja ili saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. O ovim radnjama Uprava je blagovremeno obavijestila Inspekciju za zaštitu kulturne baštine, imajući u vidu ozbiljnost i dalekosežne posljedice po kulturno-istorijsko nasljeđe i prostor u cjelini. U odnosu na terenski obilazak od 10. februara 2026. godine konstatovano je da je predmetni mandrać u potpunosti zatrpan – konstatuje se u posljednjem izvještaju Uprave, od 16. marta ove godine.

Prema izvještaju, na lokaciji u Baošićima 16. marta zatečeni su investitor Čedo Popović, predstavnik izvođača radova sa sinovima, koji su stručnim licima Uprave izjavili „da sve radove izvode u skladu sa prethodno pribavljenim saglasnostima.“

Nešto slično je konstatovao i advokat Čeda Popovića, Dražen Medojević, koji je juče za Pobjedu potvrdio da je njegovom klijentu određeno zadržavanje do 72 sata zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, a tu odluku Osnovnog državnog tužilaštva u Herceg Novom okarakterisao je kao apsurdnu i neosnovanu.

- Apsurdno stanje imamo, da mu je određeno zadržavanje zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, a maltene objekti su svi završeni, jer država nije reagovala svih ovih godina dok se sve to gradilo. To su krupni investicioni projekti – rekao je Medojević.

Pojasnio je da je, tokom saslušanja, Popović odgovarao na pitanja tužioca i svojih branilaca, te da ništa nije imao da krije.

- Naveo je kako se sve dešavalo, podnio svu dokumentaciju koju je imao u vezi s tim – kazao je Medojević.

Ko je nadležan?

Na pitanje novinara Pobjede, zašto je Popović nastavio radove na obali u Baošićima, uprkos zabrani Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Medojević je prvo odgovorio da su radovi obustavljeni.

- Njegovi radnici više ne rade. To su bili neki neodložni radovi da ne propada neki materijal, inače ne radi se, dao je Popović naređenje svim radnicima da obustave radove – rekao je Medojević.

On osporava nadležnost Uprave u ovom slučaju.

- Postojala je zabrana Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja nije nadležna, a Popović je imao tu građevinsku dozvolu izdatu od Opštine Herceg Novi. Uprava nije bila nadležna da zabranjuje radove – kazao je Medojević.

Na novinarsku opasku da je Uprava ipak nadležna shodno Zakonu o prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora i Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, Medojević je odgovorio da je „pitanje je li to tako ili nije“.

- To ćemo utvrđivati tokom daljeg postupka, to ne znamo ni mi ni vi. Što su pustili da se uradi, ako nije u skladu sa zakonom ili sa pravilima UNESCO-a? Iskusni smo ljudi, pa znamo šta je pozadina... – kazao je Medojević.

Popovićev advokatski tim, prema riječima Medojevića, sada će ići na salušanje kod sudije za istragu „da vidimo šta će biti po pitanju pritvora koji je potpuno apsurdan i neosnovan, pa da dalje vidimo šta ćemo da radimo.“

„Sve po zakonu“

S druge strane, sekretar Sekretarijata za urbanizam i građevinsku inspekciju Opštine Herceg Novi Vladislav Velaš pušten je juče da se brani sa slobode, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Novom. To je za Pobjedu potvrdio njegov advokat Goran Rodić, navodeći da je Velaš negirao sve optužbe. Velaš je saslušan prije Čeda Popovića, a policija ga tereti da je, kao službeno lice, zloupotrebom službenog položaja i prekoračenjem ovlašćenja donio rješenje o izdavanju građevinske dozvole za uređenje kupališta u Baošićima.

- Velaš je iznio odbranu i detaljno objasnio procedure koje su rađene prilikom izdavanja UTU uslova i kasnije tokom izdavanja građevinske dozvole. I sve je to potkrijepljeno dokumentacijom. Odgovarao je na pitanja, dao je tužiocu pojašnjenja – kazao je Rodić za Pobjedu.

On osporava navode policije da je njegov klijent zloupotrijebio službeni položaj.

- Ono što je bilo do njega, bilo je u saglasnosti sa zakonom – kazao je Rodić.

Pojasnio je da tužilac sada, tokom izviđaja, ima mogućnost da prikuplja dokumenta, saslušava svjedoke ili uradi neko vještačenje.

- Kada sve to obavi, onda donosi odluku da li će da podiže optužni prijedlog ili ne. Ovo je skraćeni postupak, pa je u pitanju optužni prijedlog, ako dođe do optuženja – kazao je Rodić.

Žali se i gradi

Nastavljajući radove na obali u Baošićima, uprkos zabrani Uprave za zaštitu kulturnih dobara, očigledno je da kompanija „Carine“ i njen vlasnik Čedo Popović uopšte ne priznaju nadležnost ovog organa. To je Popović potvrdio i prvom žalbom na konzervatorske uslove koje je za potrebe uređenja kupališta izdala Uprava, u avgustu 2023. godine, ali i posljednjim žalbama na rješenja Uprave o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje lokacije u Baošićima, koje je Ministarstvu kulture i medija nedavno podnio njegov advokatski tim. Ne priznaje nadležnost, poziva se na institut „ćutanja administracije“, a žali se i istovremeno gradi, bez čekanja okončanja žalbenog postupka. Time se dodatno ogoljava slabost sistema u kojem pravni ljekovi ne zaustavljaju radove, već ih prate, dok institucije naknadno pokušavaju da sustignu već učinjenu štetu.

KOMENTAR NOVINARA: Test institucionalne snage i spremnosti da se primjenjuje zakon

Slučaj hapšenja Čeda Popovića i Vladislava Velaša prevazilazi pojedinačnu odgovornost i otvara mnogo šire pitanje - koliko je država zaista spremna da zaštiti prostor i sopstvenu kulturnu baštinu, u situaciji gdje je sistem te iste zaštite gotovo doveden do potpunog besmisla i propasti, što je Pobjeda ranije dokazala kroz više istraživačkih tekstova. Jer, tek kada bageri uđu u more, kada se zatrpaju istorijski slojevi i naruši prostor koji je pod međunarodnom zaštitom, ili kada se sagradi kakav „džinovski“ konak u manastiru SPC, institucije počinju da reaguju. U takvom sistemu, investitori sa ozbiljnim kapitalom očigledno često računaju na sporost, neusklađenost i selektivnost državnih organa.

Sudeći po obimnoj dokumentaciji koju je pogledao novinar Pobjede, propisi o zaštiti baštine za investitore nijesu okvir u kojem planiraju, već prepreka koju treba zaobići ili „preživjeti“, uz očekivanje da će se stvari naknadno legalizovati ili relativizovati. Istovremeno, inspekcijske službe godinama funkcionišu reaktivno, a ne preventivno - izlaze na teren kada je šteta već učinjena, dok se nadležnosti preklapaju, a odgovornost razvodnjava. Jedni organi izdaju dozvole, drugi ih osporavaju, treći konstatuju nepravilnosti, a četvrti tek naknadno pokreću postupke. Ili prosto – ne postupaju. A da ne govorimo o tome da nadležnim inspekcijskim službama slučajeve novih degradacija ili devastacija baštine prijavljuju građani, novinari, nevladine organizacije, pa se stiče utisak da stručnih lica i inspektora nadležnih organa, preventivno – nema na terenu. Čak i ako ih ima, onda iz nekog razloga – ne vide.

Zato je ključ ovog slučaja manje u ishodu pojedinačnog postupka, a više u pitanju da li će država konačno pokazati kapacitet da djeluje pravovremeno, koordinisano i bez izuzetaka. Zaštita baštine svakako nije deklarativna obaveza, već test institucionalne snage i spremnosti da se zakon primjenjuje jednako, bez obzira na to ko gradi i koliko gradi. U tom smislu, za sada je premijer Milojko Spajić najviše stavio na kocku - pred međunarodnom zajednicom za zaštitu baštine javno se obavezao da će država štititi izuzetne univerzalne vrijednosti Bokokotorskog zaliva, te da se radovi u Baošićima moraju zaustaviti i obala vratiti u prvobitno stanje. Dok ministarka kulture i medija Tamara Vujović ćuti, a premijer umjesto nje predsjedava Nacionalnom komisijom za UNESCO, ostaje otvoreno pitanje - da li će država ovaj put zaista stati iza sopstvenih obećanja ili će, kao i mnogo puta do sada, sistem ponovo popustiti pred činjenicom da je investitor bio brži od institucija.