''Običaj je (bio) da se za veliki praznik poželi sve najbolje svečarima, ali i svima drugima, kao što za trpezu postavljenu na Bajram ispred džamije može sesti i poslužiti se svako ko se tu nađe i ko to poželi, a poglavar crkve koja je miljenica ili drugo lice države okomio se na milione upokojenih u prirodi i u vasioni pagana, ništa manje zamerio se i živim paganima prišivši im neumerenost u piću, iako paganstvo i alkoholizam ne slove za dve strane istog novčića''

Potpisnik ovih redova ni jednog trenutka, gospođo Đurović, ne sumnja u iskrenost vaših riječi i želja upućenih mogućoj vladi gospodina Miodraga Lekića od koje eksplicitno tražite dosljednost istrajavanja na evropskom putu.

Danas, kada su Crnu Goru iznevjerili i izdali onih 30 odsto Crnogoraca koje su crkva i političari konvertovali u Srbe, kada ima vlast koja je posluga zvaničnog Beograda i kada gro njenog stanovništva nezainteresovano posmatra ono što se oko njih dešava birajući šutnju u zamjenu za golu egzistenciju, Crna Gora je, začudo, još živa. Čuva je oreol slave i magija jednog mita o trajanju. Čuva je ono malo njenih nacionalno svjesnih sinova i šćeri

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, potpredsjednik Skupštine Prijestonice Cetinje Mirko Stanić i predsjednik Udruženja boraca Narodno-oslobodilačkog rata i antifašista Cetinja Stevan Radunović jutros su položili vijence na spomenik herojima Božićnog ustanka 1919. godine u Bajicama i na spomenik Lovćenska vila.

Proces koji je parlamentarna većina započela, izglasavanjem izmjena Zakona o predsjedniku i konstatovanjem mandatara za formiranje nove vlade, planira da okonča davanjem povjerenja toj takozvanoj vladi. Taj proces ima jedan naziv, prepoznatljiv i u teoriji i praksi na svim meridijanima svijeta - a to je ustavni puč, kaže Mrvaljević

Hiljade ljudi iz svih krajeva Crne Gore 13. jula stigli su u Nikšić, kako bi proslavili Dan državnosti. Ubrzo pošto je manifestacija okončana, a mnogi i dalje ostali na Trgu i u okolnim kafićima, policija je dozvolila grupi proruskih i prosrpskih ekstremista da uđu u Manstirsku ulicu i dođu do Trga… Pjevali su četničke i šovinističke pjesme i vrijeđali građanke i građane koji su sjedjeli na terasama kafića u Manastirskoj, a kada su se primakli Trgu neki su staklenim flašama gađali ljude u lokalima.

Zoran Kalezić, legenda narodne muzike, preminuo je u 73. godini nakon duge borbe sa teškom bolešću