BEGIĆ
Tromboembolije se dešavaju sa bilo kojom vakcinom
Epidemiolog Senad Begić objavio je da je primio AstraZeneka vakcinu i poručio građanima da svakim daljim odlaganjem vakcinacije dodatno ugrožavaju i sebe i druge, a izlazna strategija je samo jedna. On je u svom blogu na mreži Linkendin napisao da vjeruje u nauku u ono što pročita u kredibilnim naučnim izvorima.
Begić je istakao da vjeruje u jednu od najstarijih naučnih ustanova, Univerzitet Oksford i to sve dok ga dokazi ne uvjere u suprotno.
Poručio je da ne daje prednost niti jednoj vakcini, ali da se vakcinisao AstraZenekom. On je objasnio najčešće nedoumice u vezi sa tom vakcinom.
Moj stav je jasan: verujem u nauku i verujem u ono što pročitam u kredibilnim naučnim izvorima. Verujem u jednu od najstarijih naučnih ustanova i to sve dok me dokazi ne uvjere u suprotno.
I zato sam odlučio: #ChAdOx1-S ! #endcovid19 #sciencemattershttps://t.co/kJ2adsWXKh pic.twitter.com/RNLrWpx9f7
Tekst
Begića prenosimo u cjelosti.
Na početku upotrebe bilo
kojeg novog lijeka, pa i vakcine, sve oči stručne i laičke javnosti uvijek su
uprte na bezbjednost lijeka. I dobro je što je to tako.
Razloga je više ali ne
smije se zaboraviti da nijedna klinička studija bilo kojeg lijeka u fazi III,
ne može ni izbliza regrutovati onoliko ispitanika koliko će biti ljudi koji će
taj lijek koristiti jednom kada je odobren i kada se „nađe na tržištu“. Samim
tim, šansa da se neki neželjeni događaji, a naročito oni rijetki, tada
detektuju – srazmerna je veličini populacije koja je primila lijek. Time
počinje faza IV razvoja lijeka ili tzv. postmarketinško („nakon što se nađe na
tržištu“) praćenje lijeka. Znači – svaki lijek se razvija i prati do „kraja
njegovog postojanja“ te se cijela priča o razvoja lijeka i vakcine nikako ne
završava sa trećom fazom ispitivanja.
U ovakvim situacijama
opšteprihvaćena je praksa da se prijavljuje bilo koji (čitaj: SVAKI) nepovoljni
medicinski odnosno zdravstveni događaj i poremećaj zdravlja koji se desi NAKON
primjene lijeka. Ovakva definicija neželjenog događaja namjerno je poprilično
široka i osjetljiva a sve sa ciljem da se detektuje što više događaja čime je
zaista za očekivati da postoji dosta „šuma“ odnosno prijavljenih događaja koji
nužno nemaju, niti će ikada imati, bilo kakve veze sa primjenom lijeka osim što
su se desili nakon njegove primjene. Što je populacija slabijeg zdravlja (a
starost je tu glavni faktor), za očekivati je da detektovanih zdravstvenih
problema bude više. S obzirom da su sve države krenule sa COVID-19 vakcinacijom
najvulnerabilnijih – najstarijih, za očekivati je da se u prvim mjesecima
upotrebe novih vakcina prijavljuje čitav niz poremećaja zdravlja koji su su se
vremenski odigrali nakon njihove primjene pri čemu ogromna većina ovih događaja
nema niti može imati ikakve uzročno – posledične povezanosti sa primjenom
vakcine već su se samo desili uporedo ili nešto nakon primjene.
Ne smije se zaboraviti da
ljudi svakodnevno imaju zdravstvene probleme i sa vakcinacijom i bez nje i to
se nikada neće promijeniti. Jer, naš usud je da umre (a ponekad i razboli)
svako ko se rodio. Znači – obolijevanje se, kao i mnoge ružne stvari, prosto
dešava sa nekom određenom učestalošću. Iako većina takvih identifikovanih
zdravstvenih događaja i njihovih grupa (klastera) nije uzrokovana vakcinom, to
ne znači da se oni mogu zanemariti. Naprotiv! Bilo koji takav klaster uvijek
treba pravilno i pomno istražiti do najsitnijih detalja.
Sad kada ovo znamo glavno
pitanje je „šta je problem sa vakcinom AstraZeneca i stvaranjem krvnih
ugrušaka“?
Jako prosto –
tromboembolije se dešavaju! I sa vakcinom (bilo kojom) i bez nje!
Možda naše statistike
nisu dovoljno precizne ali ima onih čije jesu. Tako su Amerikanci izbrojali (i
objavili) koliko su česte tromboembolije u opštoj populaciji. Primjera radi
nedavni članak iz Oklahome bavio se učestalošću tromboembolizma tokom 2012.,
2013. i 2014. godine (Vendelboe AM, Campbell J, Ding K, Bratzler DV, Beckman
MG, Reies NL, Raskob GE. Incidence of Venous Thromboembolism in a Racially
Diverse Population of Oklahoma County, Oklahoma. Thrombosis and haemostasis.
2021). Najveći faktor koji je uticao na učestalost tromboembolije u ovoj
zajednici bila je starost te je tako učestalost po broju pripadnika dobne skupine
venske trombembolije u starosnoj grupi> 80 godina bila 13,16; u starosnoj
grupi 70-79: 7,76 i u starosnoj grupi 60-69 godina: 5,10 na 1000 osoba godina
praćenja. Da sad ne bih pokušavao da objasnim epidemiološki koncept „godina
praćenja“ priča se svodi na to da je na svakih milion stanovnika u ovim
starosnim grupama očekivan broj tromboembolija u normalnim okolnostima iznosio
respektivno: oko 1097, 645 i 425!
Međutim, ove uobičajene
učestalosti tromboembolije ne da nema među kovid-19 vakcinisanima, nego nije ni
približna ovim brojevima!
Fokusirajući se samo na
jednu državu, uz pretpostavke da su pomenute učestalosti tromboembolija
približno iste, ono što trenutno znamo je da je u Njemačkoj trenutno
registrovan 31 slučaj cerebralne venske sinusne tromboze (CVST) – stvaranja
tromba u venama mozga i to nakon datih 2,7 miliona prvih i 767 drugih doza
AstraZeneca vakcine.
Ono što ne znamo je da li
je kod ovih slučajeva postojao neki određeni aspekt tromboembolijskih događaja
koji bi te slučajeve učinio neobičnijim i toliko zabrinjavajućim. Poredeći
učestalosti, sa trenutno dostupnim informacijama čini se vjerovatnim da ove
prijavljene neželjene događaje u Njemačkoj nije izazvala vakcina, ali videćemo
do kojih zaključaka će doći nadležne vlasti nakon pregleda svih dokaza.
A do tada, moj stav je
jasan: vjerujem u nauku i vjerujem u ono što pročitam u kredibilnim naučnim
izvorima. Vjerujem Univerzitetu u Oxfordu i to sve dok me dokazi ne uvjere u
suprotno. I zato sam odlučio: ne dajem značajnu prednost ni jednoj, jer su ovim
okolnostima sve vakcine podjednako bitne, ALI danas sam se vakcinisao sa
ChAdOx1-S vakcinom.
Ne zaboravite:
vremena je sve manje.
Svakim daljim odlaganjem
vakcinacije dodatno ugrožavate i sebe i druge a izlazna strategija je samo
jedna.
0 Komentara