Društvo

Crnogorstvo - Moralno načelo Crnogoraca

Feb 14, 2021 0 Komentara

(15 riječi)

U više kolumni, pa i u knjizi Identitetske aporije / rasprave / kolumne / i intervjui (Osijek – Podgorica, 2020)postavljao sam pitanje: JE LI CRNA GORA MULTIKULTURALNI I MULTIKOFENSIONALNI TURISTIČKI RAJ? NA to sam pitanje nastojao dati i odgovor: „Koncept ustavno proklamovanog građanskog društva u Crnoj Gori posljednjih godina poprima izvjesne oblike koji jasno ukazuju na njegovu zloupotrebu i odstupanja u političkoj i društvenoj praksi.

Piše: Prof. dr Milorad Nikčević, akademik DANU

Preovladavajuća birokratska svijest u crnogorskim institucijama ili kako ih ona preferira nazivati 'institucijama Crne Gore', da bi izbjegli, taj za njih neprijatni prisvojni pridjev, crnogorski, sve više odstupa od građanske premise crnogorskog ustavnog ustrojstva, te u službenoj korespondenciji i javnim nastupima Crnu Goru predstavljaju kao nekakvu konfederaciju naroda, odnosno teritoriju u čijim granicama žive odijeljeni narodi različitih kultura, vjera i političkih stremljenja.“

U istom tekstu eksplicite sam potcrtaoda se „pitom svjesno zanemaruje crnogorski narod koji je stvorio Crnu Goru, kao svoj državotvorni ram u koji je uklopljena njegova cjelokupna istorijska putanja, kultura,duh i smisao postojanja.

Naravno u tom ramu locira se i Crnogorska pravoslavna /autokefalna crkva kao sekundarni etnogenezički okvir i naravno crnogorski jezik kao izražavajući vid njihova postojanja i saobraćaja, pa i kao glavno oruđe njihove duhovne i materijalne kulture, bez kojega se nijedan narod ne može iznutra povezati i homogenizovati. A bitan je i za nacionalni identitet.“

Uza sve to napisao sam i sljedeće: „samoiskazCrnogorcima je Crna Gora matična država po kojoj nosi svoj nacionalni geonim i koja je u hegelovskom i herderovskom smislu njihovo najveće civilizacijsko dostignuće. Crnogorski narod se preko svoje vjekovne borbe za golu opstojnost i snažne državotvorne svijesti predstavio na pozornici svjetske istorije kao rijetko koji drugi narod na planeti.

Crnogorski David se morao ne jednom, nego mnogo puta boriti s Golijatom, zlom stranim i domaćim! Zar to sve treba prepustiti tami i zaboravu? Zar današnji Crnogorci ne žele i ne znaju njegovati kulturu śećanja i istorijskih tečevina? Zar one hiljade i hiljade herojskih predaka, koji su dali živote za svoju domovinu i njihova epska žrtva ne zaslužuju poseban pijetet da bi se današnji Crnogorci tek tako lako odrekli grandiozne vertikale svoga nacionalnog i istorijskog bića?“

A kako su se odnosili Crnogorci prema takvim ośećajima citiraćemo odlomak iz Glasa Crnogorca (službeni organ Knjaževine Crne Gore) od prvoga broja 1884. godine,nekoliko godina nakon što su Crnu Goru na Berlinskom kongresugodine 1878. službeno priznale kao suverenu državu i one velike sile koje je do tada nijesu de jure priznavale.

Glas Crnogorca je, iz broja u broj,tokom nekoliko mjeseci objavljivao na prvoj strani redakcijski uvodnik. U njemu se obrazlaže potanko Program preobražaja Crne Gore u modernu civilizovanu državu i teorijski se objašnjava sadržaj CRNOGORSTVA kao nacionalnoga koncepta.Tako u Glasu Crnogorca, (br. 5, godine XIII, na Cetinju)20. januara 1884. čitamo:

„Crnoj Gori je životno načelo –Crnogorstvo. Bez toga Crna Gora ne bi mogla, živjeti, t.j.ne bi mogla biti Crna Gora. Izgubivši to ona ne bi morala materijalno propasti, unjoj bi ostale one iste stijene i krš, možda još zaodjenute šumom i zelenilom, ona bi se mogla još i proširiti, u njoj bi moglo biti i više naroda, bogatijeg i prosvjetljenijeg – ali to ne bi bila više Crna Gora, kada u njoj ne bi bilo Crnogorstva“.

Na istom mjestu pojam Crnogorstvo se ovako definiše: „Prvo što se tiče Crnogorstva, ono nije samo junaštvo nego i čojstvo (humanost). U njemu sudakle dva elementa, koji samo kad su u slozisastavljaju ideal Crnogorstva. U drugom svijetu za čovjeka je dovoljno i samo čojstvo; u Crnoj Gori hoće se, istina, za potpuna čovjeka i junaštvo. Ali bez čojstva ni u Crnoj Gori ne valja junaštvo niti se cijeni mnogo“.

Dalje se interpretira i preciznije određuje kako u pojmu„čojstva leži pojam napretka, uljudnosti, kulture i civilizacije. Kad je dakle ovo sastavni dio Crnogorstva, onda se od njega ne može i ne smije odlučiti niti suprotnost s njimdovesti u sve ostalo što pripada ili služi zdravom napretku: umnom prosvjećenju“ . Dakle, ovđe se ukazuje na bitne faktore Crnogorstva kao najviše kategorije CRNOGORACA!