Lovćenski bataljon – simbol slobodarskog duha i antifašističke borbe
Stevan Radunović: Čuvanje istine o Narodnooslobodilačkoj borbi dug je prema precima i obaveza prema budućim generacijama
Povodom godišnjice osnivanja Lovćenskog bataljona, formiranog 19. novembra 1941. godine u Lipama Oraškim, potpredsjednik SUBNOR-a Crne Gore Stevan Radunović podsjetio je na istorijski značaj ove partizanske jedinice, žrtvu njenih boraca i obavezu očuvanja antifašističkog nasljeđa Crne Gore. Govoreći o vremenu u kojem je bataljon nastao, Radusinović je istakao da je nakon okupacije Crne Gore 1941. godine, odgovor na fašističko nasilje bio Trinaestojulski ustanak – prvi masovni antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi.
Lovćenski bataljon okupio je borce sa područja tadašnjeg Cetinjskog sreza. Mnogi od njih nijesu imali ratnog iskustva, oružje, pa ni odgovarajuću odjeću. Ipak, povezivala ih je odlučnost da se bore protiv okupatora i za slobodu svoje zemlje. Za komandanta je postavljen Pero Ćetković, a ime bataljona simbolično je vezano za Lovćen, vjekovno znamenje crnogorske slobode i istrajnosti.
Samo dvanaest dana nakon formiranja, bataljon je upućen u Sandžak, gdje je 1. decembra 1941. učestvovao u napadu na Pljevlja. Bila je to jedna od najtežih bitaka prve ratne godine, u kojoj je jedinica pretrpjela velike gubitke. Prema pojedinim izvorima, poginula su 72 borca, od ukupno oko 350 pripadnika.
Radusinović je naglasio da se mogu razmatrati opravdanost, priprema i način izvođenja pljevaljske operacije, ali da se ne mogu osporiti patriotizam i hrabrost boraca koji su u njoj učestvovali. Mnogima je to bio prvi, ali i posljednji ratni okršaj.
Preživjeli borci nastavili su ratni put u sastavu Prve proleterske narodnooslobodilačke udarne brigade, formirane u Rudom 21. decembra 1941. godine, kao i drugih jedinica Narodnooslobodilačke vojske. Učestvovali su u značajnim bitkama oslobodilačkog rata, od Igmana, Neretve i Sutjeske do konačne pobjede nad fašizmom 1945. godine.
Upozorenje na pokušaje prekrajanja istorije Govoreći o značaju Lovćenskog bataljona, Radunović je poručio da njegovo nasljeđe nije samo istorija jedne vojne jedinice već svjedočanstvo o ljudima koji su u vremenu najvećeg iskušenja izabrali borbu za slobodu. Posebno je upozorio na pojave negiranja tekovina Narodnooslobodilačke borbe, pokušaje rehabilitacije snaga koje su tokom Drugog svjetskog rata sarađivale sa okupatorom, kao i na nastojanja da se pojedinačni negativni postupci pripadnika partizanskog pokreta koriste za osporavanje karaktera čitave oslobodilačke borbe.
Ukazao je i na falsifikovanje istorijskih činjenica zarad aktuelnih političkih interesa, naglašavajući da društvo ne smije ostati nijemo pred takvim pojavama. „To nam je dug prema precima koji su stvarali i branili Crnu Goru i njenu slobodu. To nam je i obaveza prema potomcima, da im je sačuvamo i predamo kao slobodnu, nezavisnu, građansku, proevropsku, sekularnu i multietničku državu“, poručio je Radunović.
Na kraju je zahvalio mještanima i Udruženju Orasi na inicijativi i doprinosu organizaciji manifestacije, podsjećajući da su i njihovi preci pružili značajnu pomoć i gostoprimstvo prilikom osnivanja Lovćenskog bataljona.
„Neka ime Lovćenskog bataljona ostane trajni znak patriotizma, časti, hrabrosti i antifašističkog opredjeljenja. Slava i trajno sjećanje na njegove borce i sve učesnike Narodnooslobodilačke i antifašističke borbe. Neka je vječna Crna Gora kao spomenik njihovog junaštva“, zaključio je Radunović.
0 Komentara