Bivši evropski komesar za proširenje Štefan File kazao na panel raspravi "Proširenje EU: Jesmo li spremni za zapadnobalkanske zemlje?", da je Crna Gora jedina koja je spremna da se pridruži Evropskoj uniji jer sa sobom ne nosi previše tereta iz svoje istorije.

Na panel raspravi koju su organizovala Kancelarija Evropskog parlamenta u Hrvatskoj i Mreža mladih Hrvatske, raspravljalo se o evropskoj perspektivi šest zemalja zapadnog Balkana, područja koje uključuje Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.

"Jedina od šest zemalja koje kucaju na vrata, koja je spremna da se pridruži EU, onakvoj kakva je ona danas, jeste Crna Gora. To je činjenica, radi se o maloj zemlji, koja sa sobom ne nosi mnogo istorijskog tereta i može se brzo priključiti evropskoj porodici ako se fokusira na reforme”, rekao je nekadašnji evropski komesar za proširenje.

Međutim, tzv. "motor proširenja", koji je bio neizostavan dio istorije Evropske unije, nažalost je stao, dodao je File.

On, prenosi agencija Hina, smatra kako bi političkim liderima zemalja zapadnog Balkana podsticajna mogla biti dodjela statusa zemlje kandidata Ukrajini i Moldaviji.

"Na kandidature Ukrajine i Moldavije trebali bi gledati kao na izazov za zemlje zapadnog Balkana, izazov za stvaranje potrebnih uslova na svim poljima, nužnih za završetak pristupnih pregovora. Takođe, nadam se da su političari iz zapadnih članica dobili poruku, a to je da je proširenje geopolitičko pitanje", istakao je.

Iako Hrvatska podržava proširenje Evropske unije na zapadni Balkan, do proširenja ne dolazi zbog stagnacije na području reformi u navedenim državama, a ne samo zbog geopolitičkih razloga ili interesa, smatra zastupnik građana (EPP) u Evropskom parlamentu Karlo Resler. Osim toga, procese nužne transformacije tih zemalja usporavaju i osjećaji frustracije koji se javljaju u dijelu javnosti, prenosi Hina.

"No, čak ni uspješni završetak procesa pristupanja, koji će trajati jako dugo, ne znači da je proces transformacije gotov. To još ne znači - imamo zemlju s nezavisnim pravosuđem, vladavinom prava i ekonomskim perspektivama. Uz to, nove države članice ne mogu preko noći izgraditi instrumente kojima će uticati na javne politike EU", rekao je Resler.

Što se tiče stagnacije na području reformi, najveća prepreka je vladavina prava, poručila je poslanica EU Željana Zovko, takođe iz redova EPP-a.

"Premda je vladavina prava najveći izazov, vjerujem da zapadnobalkanske zemlje mogu da prihvate evropske vrijednosti, na tome moramo vrijedno raditi i uvjeriti stare partnere da rad na proširenju EU-a postane prihvatljiva opcija", napomenula je.

Za razliku od Crne Gore, za koju File smatra da je spremna da se pridruži EU, Srbija je još daleko od spomenutog cilja, naglasila je poslanica socijaldemokrata u Evropskom parlamentu Alesandra Moreti, ujedno i predsjednica kancelarije u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU i Srbije.

"Mislim da su Srbija i njen predsjednik Aleksandar Vučić napustili ideju ulaska u EU, kao i standarde koji vrijede u evropskim demokratijama", izjavila je.

Prihvatanje EU-a kao projekta mira, saradnje i integracije najbolji je način da se stabilizuje situacija na prostoru na kojemu je, između ostalog, počeo Prvi svjetski rat, tvrdi predsjednik Odbora Hrvatskog sabora za evropske poslove Domagoj Hajduković.

"Za budućnost kontinenta vrlo je važno da zemlje zapadnog Balkana zadrže evropsku perspektivu, inače bi je mogla zamijeniti neka druga perspektiva, možda ruska, kineska ili neka treća. Kad smo mi ušli u EU, nismo očekivali da ćemo i nakon deset godina i dalje biti najmlađa članica", rekao je Hajduković.