Politika

SJUTRA SAMIT U ZAGREBU

Đukanović predstavlja CG, proširenja nema na agendi

Maj 05, 2020 1 Komentara

(15 riječi)

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predstavljaće Crnu Goru na samitu EU-Zapadni Balkan koji će se održati putem videokonferencije sjutra u Zagrebu. Kako je najavljeno iz Savjeta EU proces stabilizacije i pridruživanja neće biti na agendi. Čelnici 27 država članica Evropske unije (EU) i šest zemalja Zapadnog Balkana potvrdiće evropsku perspektivu zemalja jugoistočne Europe.

Lideri će diskutovati i o pandemiji koronavirusa i načinima za borbu sa zdravstvenom krizom i socio-ekonomskim posljedicama.

Evropsku uniju će na sastanku predstavljati predsjednica Evropske komisija Ursula fon der Lajen, predsjednik Eropskog savjeta Šarl Mišel o Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj.

Predsjednik Đukanović će uoči Samita imati telefonski razgovor sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

Na virtualnom sastanku učesnici će prihvatiti Zagrebačku deklaraciju, u kojoj će, kako se navodi, još jednom biti potvrđena evropska perspektiva država zapadnog Balkana.

"EU još jednom potvrđuje nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zapadnog Balkana. Zapadnobalkanski partneri su ponovili svoju privrženost evropskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom izboru", kaže se u nacrtu Zagrebačke deklaracije u koju je Hina imala uvid.

Učesnici konferencije koji budu govorili će sjedjeti ispred neutralne pozadine, na ekranu iza njih neće biti nikakvih državnih obilježja, zastava, grbova, čak ni imena država, samo ime i prezime osobe koja govori.

Kako se navodi, to je učinjeno na zahtjev Španije koja ne želi da učestvuje na sastancima na kojima se Kosovo spominje kao država.

Dodaje se da se iz istog razloga u tekstu deklaracije nigdje ne navode ni imena država zapadnog Balkana, niti se koristi izraz država, nego se kroz cijeli tekst govori "zapadnobalkanskim partnerima".

U tekstu se, kako se navodi, takođe nigdje ne spominju ni izrazi proširenje, članstvo, integracije.

Pet od 27 zemalja članica ne priznaje nezavisnost Kosova - Grčka, Kipar, Rumunija, Grčka, Slovačka i Španija. Od tih pet država članica, Španija je najglasniji protivnik priznanja kosovske nezavisnosti.

Navodi se da je, osim zemalja koje ne priznaju Kosovo, još nekoliko zemalja prilično skeptično prema daljem proširenju, poput Danske, Holandije, Švedske, Francuske i donekle Njemačke.

Jedan diplomatski izvor kazao je da je, sa obzirom na takve okolnosti, nacrt usuglašenog teksta Zagrebačke deklaracije najviše što se moglo dogovoriti u ovom trenutku.

Virtualni sastanak na vrhu održava se 20 godina nakon zagrebačkom samita 2000. godine, kada je održan prvi sastanak čelnika EU izvan teritorija Unije.

Tri godine nakon Zagreba, u Solunu je 2003. godine ponovo odražan samit EU - Zapadni Balkan, a potom je uslijedila 15-godišnja pauza, sve do 2018. godine kada je u Sofiji ponovo održan takav sastanak.

U nacrtu deklaracije navodi se da će nakon izlaska iz mjera za suzbijanje pandemije Covida 19 uslijediti nova faza tijesne saradnje na rješavanju značajnog socijalno-ekonomskog učinka krize.

"Na temelju Komunikacije od 29. aprila, poziva se Evropska komisija da izradi snažan ekonomski i investicijski plan za regiju, sa ciljem jačanja ekonomije uz poboljšanje njihove konkurentnosti", kaže se u nacrtu deklaracije.

Dodaje se da su ulaganja najvažnija za podsticanje dugoročnog oporavka regije i podršku neophodnim reformama za nastavak kretanja na evropskom putu i uklanjanje nejednakosti bržim donošenjem koristi regiji.

U deklaraciji se izražava spremnost za saradnju u rješavanju problema dezinformisanja i ostalih hibridnih aktivnosti, posebno iz trećih država koje, kako se navodi, pokušavaju da potkopaju evropsku perspektivu regije.

Dodaje se da sprečavanje i suprotstavljanje terorizmu i ekstremizmu, uključujući finansiranje, radikalizaciju i povratak stranih ratnika, zahtijeva posebnu pažnju.

Kako se navodi, EU je spremna aktivno da podrži napore zapadnog Balkana na suzbijanju pandemije koronavirusa i rješavanju njenih posljedica na društvo i ekonomiju.

"Činjenica da ta podrška i saradnja daleko nadilaze sve što je bilo koji drugi partner pružio regiji zaslužuje javno priznanje. EU takođe priznaje dragocjenu podršku koju je zapadni Balkan pružio tokom pandemije susjedima i EU", kaže se u nacrtu deklaracije.

Ističe se da bi ta saradnja i koordinacija trebalo da se nastave u budućnosti, tokom faze izlaska i oporavka.