Piše: Božidar Proročić. književnik i publicista

            Ovih dana pojavila se iz štampe knjiga ,,Savremena književnost Azerbejdžana” kao doprinos prijateljskim vezama Azerbejdžana i Crne Gore. Pjesme su preveli sa ruskog jezika uz izbor poezije Centra za prevođenje Azerbejdžana: Božidar Proročić, Seyran Mirzazada, Dijana Tiganj, Blagoje Vujisić, Lena Ruth Stefanović. Ovaj književni projekat je podržala Prijestonica Cetinje na čelu sa Gradonačelnikom Aleksandrom Kašćelanom čemu je data posebna kulturna dimenzija u prijateljskim odnosima dvije države.

U samom predgovoru knjige direktor Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana u Podgorici Seyran Mirzazada ističe sljedeće: ,, Nacionalni lider azerbejdžanskog naroda Hejdar Alijev rekao je: „Narod je poznat, smatra se i razlikuje se među narodima svijeta po mnogim osobinama. Najviša i najveća od ovih karakteristika je kultura“. Od 2002. godine, prvo kao diplomata a zatim kao predstavnik dijaspore za promociju naše kulture, je uvijek bio moj moto u stranim zemljama jer kultura zaista ne poznaje granice.Ako strancu želite da predstavite svoj identitet, da bi volio tvoju istoriju i kulturu, prvo morate da upoznate i volite njihovu kulturu. Jer prava istorija svakog naroda je njegova istorija kulture. Svaka nacija je ponosna na bogatstvo svoje kulture i pokušava da je predstavi drugim narodima. Ali nije dovoljno imati visoko mišljenje o sopstvenoj kulturi, najvažnije je da i drugi narodi prihvate veličinu i bogatstvo vaše kulture. Generalno, razvoj međunarodnih kulturnih odnosa jedan je od glavnih prioriteta spoljne politike i promoviše širenje međudržavne i međunarodne saradnje. Mi se posebno trudimo da posvetimo više pažnje promociji književnosti koja je jedna od najvažnijih komponenti kulture. Kulturno - ekonomski Centar Azerbejdžana – Crne Gore u Podgorici intenzivirao je svoje aktivnosti od 2016.

godine, sprovodeći niz mjera i praktični rad na promociji istorije i kulture Azerbejdžana u Crnoj Gori i Crne Gore  u Azerbejdžanu.Osnovna aktivnost centra je upoznavanje javnosti obje zemlje sa kulturnim i društvenim životom, ekonomskim i investicionim potencijalom, tradicijama naših naroda. U tu svrhu razni događaji poput prezentacija, izložbi, konferencija, koncerata, projekcija filmova i proslava značajnih dana u istoriji Crne Gore i Azerbejdžana, brojni članci i prevodi doprinijeli su daljem jačanju iskrenih prijateljskih odnosa dva naroda. Tokom ovog perioda, na inicijativu i organizaciju Kulturno - ekonomskog Centra Azerbejdžana - Crne Gore

prevedene su na crnogorski jezik i štampane knjige piscadramaturga Huseinbala Miralamova i pisca-novinara Viktora Andrijanova ,,Hejdar Alijev”, roman poznatog lingviste i književnog naučnika, akademika Kamala Abdulle „Nepotpuni rukopis”, zbirka pjesama predsjednice

književnog projekta „Riječ” poznate azerbejdžanske pjesnikinje Nigar Hasanzade “Zapešća”, zbirka dječjih pjesama azerbejdžanskih pjesnika „Izvor radosti“ istaknutog azerbejdžanskog pjesnika i dramskog pisca Huseina Džavida ,,Đavo” poznatog stručnjaka za međunarodne odnose, šefa

Bakinskog međunarodnog centra za multikulturalizam u Izraelu Arje Guta ,,Bol” (o genocidu u Hodžaliju), čuveni roman Gurban Saida “Ali i Nino“. Takođe, objavljena je knjiga „Istaknute ličnosti Azerbejdžana“ u koautorstvu cinjenog predstavnika Centra, poznatog publiciste Božidara Proročića.Istovremeno, knjige poznatih crnogorskih pisaca Mihaila Lalića („Svadba“) i Zuvdije Hodžić („Neko zove“) prevedene su i štampane na azerbejdžanskom jeziku.Knjiga ,,Crna Gora - biser jadranske obale” počasnog konzula Crne Gore u Republici Azerbejdžan Vugara Alijeva i

zbornik savremenih crnogorskih pisaca i pjesnika Centra za književni prevod Saveza pisaca Azerbejdžana, uskoro će biti  štampane na azerbejdžanskom jeziku

Direktor Kulturno - ekonomskog Centra

Azerbejdžana - Crne Gore

Seyran Mirzazada

U pogovoru knjige moja malenkost i Dijana Tiganj dajemo poseban osvrt:

Sam čin izbora iz književnosti jednog naroda jednaka je i čast koliko je i teret. To je zato jer je potrebno od mnogo znanja i umijeća, kako kritičkog, tako i umjetničkog, ali i senzibiliteta da se oslušne i osjeti ono djelo, onaj djelić slagalice, koji će doprinijeti umjetničkoj vrijednosti mozaika kakvi i jesu zbornici radova, izbori ili antologije. Ali, ukoliko je u pitanju književnost drugog naroda koju je potrebno prevesti, onda je zadatak još kompleksniji jer je i prevodilaštvo umjetnost. To je umjetnost koja iskazuje umijeće i sjajan osjećaj za jezik pojednica koji pronalazi balans između dva jezika, dvije kulture, tradicije i gradi most spajanja. Proizvod jednog takvog nadahnuća i težnje da se napravi literarni prijateljski most između dva naroda jeste knjiga koja je pred nama, knjiga neobične sadržine i izvanredne estetske vrijednosti - ,,Savremeno književno stvaralaštvo Azerbejdžana“.

            Težnja koja je vodila priređivače tokom rada na ovom zborniku jeste ujedinjenje različitih kultura i književnih tradicija, međukulturno prožimanje, ali i upoznavanje crnogorske i regionalne čitalačke publike sa literarnim bogatstvom koji u sadašnjem trenutku nudi Azerbejdžan. Među koricama ove izuzetno važne knjige pronaći ćete duh i istoriju jednog naroda, kulturu i književnosti, ali i univerzalne humanističke i životne postulate.

            Ovaj zbornik koji sadrži tekstove osamnaest autora podijeljen je na dva poglavlja: prvi pruža uvid u savremenu poeziju, a drugi u savremenu prozu Azerbejdžana. Povod za ovakvu klasifikaciju jednostavan je: mišljenja smo da će čitalac, nakon što se upozna sa tananim, harmoničnim i emotivnim stihovima koji pružaju pjesme azerbejdžanskih savremenih pjesnika, moći da sa proznim tekstovima lako uspostavi duhovnu i emocionalnu vezu, proširujući ih svojim iskustvom i kulturnim nasljeđem, dajući ih na taj jedan novi vid i suštinski ih razumijevajući.

            U prvom poglavlju ove knjige nalaze se pjesme razronordne tematike i umjetničkih postupaka, ali impresivnog pjesnićkog nadahnuća i motivske raznovrsnosti. Savremeni azerbejdžanski pjesnici zastupljeni u ovoj knjizi su umjetnički afirmisani i nadaleko u književnim krugovima poznati i priznati: Nurengiz Gjunj, Vagif Samedoglu, Elsah Zal Garanhali, Rašad Medžid, Gulu Akses, Salim Babbulaoglu, Nigar Hasan Zade, Lejla Alijeva, Rustamov Gismat, Farid Husein, Šahrijar del Gerani. Čitajući stihove njihovih pjesama, čitalac će ploviti kroz nepoznate predjele jedne njenu nepoznate književnosti otkrivajući nove slojeve lirskog nadahnuća i prepoznavajući univerzalne motive i životne vrijednosti. Kroz stihove prevashodno ljubavnih emocija, ali i deskriptivnih skokova, kao i filozofskih reflekcija, otkivaju se dubine ljudskog osjećanja i nesvakidašnje umjetnosti izražavanja, dok će bogata lirsko-motivska struktura odati pjesničke duše autora  pojačavajući taj utisak. Različite poetike i literarni postupci navedenih autora otkriće kompleksan pjesnički svijet koji se krije u korpusu savremene azerbejdžanske poezije.

            Podjednako važan je i dio knjige posvećen savremenoj prozi Azerbejdžana koji predstavljamo. Autori Anar Rzajev, Čingiz Abdulajev, Ejub Gias, Magsad Nur, Aplaj Azer, Ilgar Fahmi, Mušfig Han odabranim tekstovima predstavljaće azerbejdžansku savremenu prozu. Odabrane priče otkriće čitaocu neobične ljudske sudbine, specifične likove sa kojima će se saživjeti i koje će prepoznavati i u likovima naše savremene književnosti, ali i u realnosti. Prateći literarne egzistencije likova kao što su Hamida-hala, Berta i Rahili, Ramiz, nesrećni pijanista, Oleg i drugih, upoznaje se svijet običnih ljudi, opterećenih egzistencijalnim problemima, ali i otkriva se ljudska udaljenost, urušavanje tradicionalnih vrijednosti, borba čovjeka sa sjećanjima, osjećanjima i unutrašnjim demonima, kao i tradicija i kultura Bakua i azerbejdžanskog naroda. Iako su hronotopski vezani za Azerbejdžan, likovi literarno i umjetnički prevazilaze teritorijalne granice, pa dobijaju kosmopolitski karakter, te ovakve ljudske sudbine okružuju svakog pojedinca bilo gdje na ovoj planeti. Umjetnički postupci, način modelovanja stvarnosti ovih autora je različit, ali ta raznovrsnost je upravo ono što i podstiče estetsku vrijednost. Osim toga, motivi koje autori koriste pronalaze se i u našo književnosti. Na primjer, motiv smrti koja se skriva zbog vjenčanja obradio je Marko Miljanov u priči o arbanaškoj udovici u ,,Primjerima čojstva i junaštva“, a u ovoj knjizi to je dio priče o pokojnoj Rahili i Berti. Na taj način ostvaruje se veza između književnosti dva naroda, crnogorskog i azerbejdžanskog, ali i međukulturni dijalog,  što i jeste bio naš cilj kada smo krenuli ovim putem.

            Radovi koji su predstavljeni u ovoj knjizi predstavljaju bogatstvo savremene azerbejdžanske književne scene i sigurni smo da će čitalačka publika ovom knjigom obogatiti svoje iskustvo, kako književno tako i kulturno, i proširiti horizonte očekivanja kada je u pitanju književnost i kultura Azerbejdžana. Na kraju, nadamo se da će se prepoznati ono što smo željeni da istaknemo stvaranjem zbornika radova savremene književnosti Azerbejdžana, a to je da je važan je onaj osjećaj bliskosti koju smo uspostavili sa dalekim predjelima, drugačijom kulturom i neobičnim ljudima sa kojim dijelimo nebeski svod i hodamo stažama životne izvjesnosti i umjetničke beskonačnosti.