Politika

Nimanbegu: Izvršna vlast šalje poruku dijaspori da je nepoželjna

Maj 03, 2021 1 Komentara

(15 riječi)

Vlada predlaganjem promjena Zakona o registru prebivališta i boravišta i izmjena kriterijurna za sticanje crnogorskog državljanstva šalje nedemokratsku poruku dijaspori da je nepoželjna, ocijenio je u intervjuu Pobjedi Genci Nimanbegu, poslanik Albanske liste. Nimanbegu je ocijenio i da su rezultati Vlade nevidljivi, osim kada se radi o nesnalaženju u raznim oblastima, te da neusvajanje budžeta do maja zaslužuje osudu svih.

Iz opozicije dolaze kritike na račun rada Skupštine, da ona ne obavlja svoju aktivnost zbog blokade unutar većine, da desetine zakona čekaju, a još nije na dnevnom redu ni smjena Leposavića… Kako to komentarišete?

NIMANBEGU: Blokada rada parlamenta najbolje oslikava odnose unutar većine. Skupština je u blokadi zbog međusobnih ucjenjivanja partija koje su na vlasti. Oni imaju istu politiku samo kada je potrebno kritikovati prethodnu vlast. Oni na budućnost Crne Gore ne gledaju isto, nemaju iste ciljeve, te stoga svaka odluka Vlade je kritikovana i od opozicije i od vladajućih partija. Doduše, partije koje su glasale ovu većinu sve ovo gledaju kao na nešto privremeno, te pozicioniraju svoje politike kao da će već sjutra mijenjati personalni sastav Vlade.

Kako ocjenjujete dosadašnji rad Vlade?

NIMANBEGU: Vlada Crne Gore, izabrana 4. decembra 2021. godine, nametnuta je parlamentarnoj većini koja je nevoljno pristala na to. Znamo da samo četiri poslanika imaju člana Vlade, dok ostalih 37 nemaju. Ovakva činjenica dovodi do toga da sada imamo jedan odnos ucjenjivanja kada se radi o glasanju u Skupštini, te imamo blokiran rad Skupštine Crne Gore u prvih sedam mjeseci od stvaranja te većine. Ovakva rješenja, bazirana naravno na populizmu i bez jasne političke poveznice, dovode do brojnih kriza, afera i poruka koje članovi Vlade šalju javnosti. Tako da i dosadašnji rezultati Vlade su nevidljivi osim kada se radi o nesnalaženju u brojnim oblastima. Neusvajanje budžeta do maja je nešto što zaslužuje osudu svih. Budžet se ne usvaja jer je i politika Vlade nekoordinisana sa parlamentarnom većinom. Ako je predsjednik Vlade kritikovan zbog svojih stavova od samih lidera te većine, prvenstveno DF-a, dovoljno govori o dosadašnjem radu.

Hoće li se prevazići kriza izazvana prijedlogom premijera Zdravka Krivokapića za razrješenje ministra Leposavića zbog njegovog negiranja genocida u Srebrenici? Može li doći do pada Vlade zbog nepremostivih razlika unutar većine?

NIMANBEGU: Kriza nastala izjavom ministra Leposavića neće nikada biti prevaziđena, jer je to kriza koja nije stvorena u samoj Vladi i vladajućoj većini, već je to jedan ideološki stav koji je povezan sa političkim ideološkim stavovima oko ratne prošlosti u bivšoj SFRJ. Ona dotiče i odnose unutar Crne Gore, i u BiH, a sljedstveno, i Kosovu. Bez obzira na to da li će biti smijenjen Leposavić, ili Krivokapić, tj. Vlada, taj ideološki jaz će se produbiti i u samom društvu. Kao prilog tome imamo potvrdu kod iskaza potpredsjednika parlamenta (Strahinje) Bulajića koji je još negativnije od samog Leposavića rekao: „To što je rekao Leposavić misle svi glasači koalicije Za budućnost Crne Gore”. Užasno i krajnje razočaravajuće. Ne očekujem pad Vlade zbog ovih pitanja. Očekujem pokušaj rekonstrukcije Vlade iz razloga koje sam naveo. Nije prirodno da 90 odsto vladajuće većine nema članova u Vladi.

Kako komentarišete prijedlog zakona o registru prebivališta i boravišta, kojim se uvodi obaveza da se oni koji žive u inostranstvu odreknu prebivališta u Crnoj Gori, kao i namjeru Vlade da izmijeni kriterijume za sticanje državljanstva? Šta to znači za dijasporu, koji su ciljevi Vlade?

NIMANBEGU: Nacrtom zakona o registrima prebivališta i boravišta namjera da se administrativnom odlukom odjavi, a zatim ponovo prijavi prebivalište ima veze ne sa navodnim regulisanjem izbornih lista, već je to inicijativa sa još problematičnijom namjerom, a u vezi sa situacijom u kojoj se nalazi naša dijaspora, ili čak građanima u kratkom roku od jedne godine onemogući da se ponovo registruju. Rezultat toga bilo bi oduzimanje prava glasa. Slična aktivnost u Sloveniji, odjavom prebivališta olovkom, devedesetih godina, rezultirala je odlukom protiv Slovenije na Međunarodnom sudu pravde u Strazburu i pokazalo se da je povezana sa namjerom oduzimanja državljanstva.
Takođe, planiranom izmjenom Uredbe o zakonitom boravku dovelo bi do “olakšanog” davanja crnogorskog državljanstva hiljadama osoba, a to bi imalo negativne posljedice na birački spisak i u ovoj polarizovanoj situaciji u Crnoj Gori sigurno će podići konflikte unutar društva na neželjeni nivo, čemu svjedočimo ovih dana. Da ovdje, moguće, postoji namjera usmjerena prvenstveno prema albanskoj dijaspori i drugim manjinama, podsjeća nas višegodišnja retorika većeg dijela nekadašnje opozicije a sadašnje pozicije, gdje su i za referendum ili za rezultate izbora krivili “fantomske birače” iz reda manjina. Optužbe usmjerene o neregularnosti glasača iz redova manjina indirektno shvatamo i kao znak neprihvatanja crnogorske nezavisnosti i danas. Na ovaj način Vlada, kada predlaže ovakve promjene, šalje nedemokratsku poruku dijaspori daje nepoželjna.

Kako gledate na izmjene Zakona o tužilaštvu koje će biti na dnevnom redu 11. maja?

NIMANBEGU: Treba čekati mišljenje Venecijanske komisije. Po meni, jasno je da se u većem dijelu ove većine nema dovoljno demokratskog duha da se poštuju međunarodne preporuke i obaveze. Sama izjava da je Crna Gora spržena zemlja se iskorišćava od vladajuće većine u Crnoj Gori da opravda svaku svoju političku aktivnost i namjeru. Čak kada su te aktivnosti u suprotnosti sa ustavnim odrednicama o nezavisnom tužilaštvu.
Ističem da su promjene u tužilaštvu neophodne, ali bez urušavanja institucija. Kako je moguće da tužilaštvo apriori odluči da Abazović “nije bio poslanik” kod afere “21 milion”, ili kada mog kolegu Đeljošaja i njegove saradnike optuži na “pozivanja na otpor”. To su jasni razlozi za promjene u tužilaštvu. Sada se pokazuje da je moja i odluka Đeljošaja iz 2014. da ne podržimo izbor za VDT bila ispravna. Ipak, ističem, nije sve u Crnoj Gori “korumpirano” i “nesposobno”, pa ni u tužilaštvu. Vladajuća većina koristi tu retoriku da bi ostvarila svoj politički uticaj na pojedine grane vlasti.

Ranije ste isticali da zastupljenost manjinskih partija u državnim organima nije na zadovoljavajućem nivou. Kakva je sad situacija? Krivokapić je najavio mogućnost rekonstrukcije Vlade. Očekujete li ovoga puta poziv?

NIMANBEGU: Situacija je sada još i gora nego ranije. Na eventualni poziv Krivokapića će biti teško odgovoriti pozitivno, posebno ako se zna da je njihov raniji poziv bio samo protokolarni i neiskren. Albanska lista je imala snagu da pozitivno odgovori, ali Vlada nije htjela da imamo korektivnu ulogu u Vladi i stoga nijesmo dobili bilo koji odgovor od njih. Mi smo dokaz da Vlada Crne Gore nije htjela manjine.
Naše učešće u pregovorima je dokaz da želimo da odgovorno predstavljamo albanski manjinski narod u Crnoj Gori. Nije bilo zbog položaja i funkcija, to smo pokazali i ranije kada smo se kao manjinska zajednica fokusirali na ispunjavanje političkih ciljeva, a ne postavljenjem “kadrova” po dubini. Crnoj Gori treba drugačija vlada, koja baštini EU i NATO integracije, i to ne zbog jednog potpisa (koji je dogovoren samo da bi se stvorila većina), već vlada koja iskreno baštini te vrijednosti. Ova vlada ih ne baštini, bar ne njen veći dio.

Proteklih mjeseci dosta je bilo šovinističkih poruka i govora mržnje, posebno na račun manjina. Kako to komentarišete, jesmo li si vratili u devedesete?

NIMANBEGU: Razočaravajuće. Zabrinjavaju me te poruke i takav govor koji se sve jače i jače čuje u Crnoj Gori. Jasno je da taj govor dolazi ne samo iz Crne Gore, već se on dešava kao i refleksija na politički govor iz regiona, prvenstveno iz Beograda. Politički revizionizam koji se dešava u Beogradu, posebno od 2014. godine do danas, odslikava se u Crnoj Gori. Na sadašnju situaciju takođe utiču i jasne greške u razvoju Crne Gore u proteklom periodu, a takođe i blage pa čak i konfuzne reakcije EU na to samo doprinose da je region politički vraćen par decenija unazad. Za povratak EU perspektive Crne Gore treba da se i region i Crna Gora, a i sama EU, promijeni nabolje.

Patriotsko-komitski savez pozvao je na nove proteste, opoziciju na bojkot institucija zbog temeljnog ugovora sa SPC, a manjine da se solidarfšu. Kakav je Vaš odgovor?

NIMANBEGU: PKS je novi pokret koji je nastao kao odgovor Crnogoraca na poruke koje stižu od sadašnje vlasti. Mi razumijemo njihovu reakciju i odgovorno ćemo se ponijeti prema političkim prilikama u Crnoj Gori. Za sada ja ne vidim razloge za bojkot Skupštine.

Bili ste član prethodnog Odbora za reformu Izbornog zakonodavstva, koji je neslavno završio rad. Kao član i novog odbora, šta ovoga puta očekujete od tog tijela?

NIMANBEGU: Na rad u samom Odboru gledam kao na još jedan pokušaj usaglašavanja izbornog zakonodavstva. Do sada bilo je bar dva usaglašavanja, 2011. godine kada nam je oduzeta posebna izborna jedinica, te je zastupanje Albanaca smanjeno u parlamentu, i 2014. godine, kada je pored izbornog zakonodavstva izmijenjen čak i Ustav. Teško će biti da se sada usaglase stavovi, jer je u društvu velika polarizacija. Te izmjene mogu biti samo kozmetičke, samo puko uvrštavanje nekih preporuka OEBS-a i ODIHR-a.