Svi relevantni međunarodnopravni akti predviđaju mogućnost ograničavanja ljudskih prava u određenim okolnostima, a ugroženost ljudskog zdravlja standardni je uslov da takve odluke države budu legitimne, kazao je u "Živoj istini" dr Nebojša Vučinić, redovni profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici i dugogodišnji sudija Evropskog suda u Strazburu.

Vučinić objašnjava da nije neophodno uvođenje vanrednog stanja, u slučaju vanrednih okolnosti, kakve su danas zbog pandemije koronavirusa, u Crnoj Gori.

"Ako se sa manje restrikcija može postići osnovni cilj, onda nema potrebe uvoditi vanredno stanje."

Ekspert za ljudska prava smatra da je bilo prostora za više uključivanja Skupštine, tokom prethodnih mjesec i po, zbog njene kontrolne uloge nad mjerama izvršne vlasti.

Vučinić ističe da je u prethodnom periodu NKT imalo samo koordinacionu funkciju, a da je odluke, na prijedlog IJZ i drugih medicinskih subjekata, donosilo Ministarstvo zdravlja, odnosno Vlada CG.

Komentarišući objavljivanje spiska osoba koje su u samoizolaciji, dr Vučinić kaže da je posrijedi "granični, diskutabilan slučaj". Opravdanje nalazi u okolnostima i činjenici da je cilj bio legitiman i sračunat na očuvanje zdravlja građana. Ipak, zamjera AZLP da nije najbolje argumentovala odluku o objavljivanju, dodajući da se, možda, moglo pribjeći i nekoj blažoj mjeri.

Nema, međutim, dileme da je širenje spiska sa imenima oboljelih od koronavirusa u Podgorici nedopustivo. Vjeruje da je i to bilo bez "zle namjere",kao posljedica nesnalaženja u neočekivanim, novim i nedovoljno jasnim okolnostima i procedurama.

Prof. Vučinić je izričit da je zaštita javnog zdravlja dovoljan razlog za ograničenje vjerskih sloboda. Oštro kritikuje one koji su se tome protivili:

"Oprosti im, Bože, ne znaju šta rade."

Neodgovorno i neozbiljno je pozivati ljude na vjerske obrede u situaciji kada je ljudsko zdravlje ugroženo,kaže Vučinić i podsjeća da su ruski patrijarh Kiril i papa Franjo pozvali na poštovanje mjra koje je država uvela na preporuku medicinske struke.

"Ponašanje takvih je pomalo i za psihijatriju! Tu, vjerovatno, ima osnova i za krivičnu odgovornost", smatra dugogodišnji sudija Evropskog suda za ljudska prava.

Vučinić kritikuje selektivan pristup držanih organa, posebno Tužilaštva, u primjeni sankcija.

To smatra "nesumnjivim kršenjem ljudskih prava, jer su "dvostruki aršini potpuna negacija prava". Tu ocjenu Vučinić je izrekao odgovarajući na pitanje kako su stotine građana, uključujući i komandanta crnogorske Ratne mornarice sankcionisani za relativno bezazlene prekršaje, a još traje "izviđaj" liturgije na Zlatici, iako se na snimku Mitropolije jasno vidi da je prilikom obreda bilo kršenja propisanih mjera, zabrane okupljanja i držanja bezbjedne distance.

Vučinić je govorio i o opasnosti prelaska granice između nespornog prava države da propisuje mjere u vanrednim okolnostima i kontroliše njihovo sprovođenje, s jedne strane, i prava građana na privatnost, sa druge.

"Na državi je, naročito na sudovima, da pronađe tu tananu liniju koja reguliše oblast i da spriječi zloupotrebe. Najbitnije je samovolju državne vlasti."

Vučinić upozorava da savremene tehnologije pružaju mogućnost nadzora nad građanima u svakom trenutku i da je, stoga, suštinski važna kontrolna uloga ne samo institucija, nego i medija i nvo sektora. Ključno je da se mjere nadzora sprovode samo zbog opravdanih razloga, poput praćenja oboljelih u epidemiji, a nikako u političke ili slične svrhe.

Ne sporeći da će svijet i život nakon pandemije biti drugačiji, Vučinić smatra da bi moglo doći do redefinicije koncepta ljudskih prava, stavljanjem akcenta na socijalna, ekonomska, kulturna, te princip jednakosti i solidarnosti.

Pošast koronavirusa pokazala je, kaže Vučinić, da je neoliberalni koncept neodrživ.