Javna rasprava o tužilačkim zakonima održana je danas u staroj zgradi Vlade.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da se došlo do solucije koja bi mogla da bude dobra početna osnova.

"Vjerujem da ćemo na kraju dobiti najbolje zakonsko rešenje. Rješenja nijesu uperena protiv nikoga personalno. Niko pojedinačno ne može da bude iznad nacionalnih i državnih interesa Crne Gore", kazao je Abazović.

Navodi da se odustalo od promjene Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu.

"Našli smo politički konsenzus i dogovor. Rješenje nije suprotno sa VK", kaže Abazović.

Abazović smatra da je ovo zakonsko rješenje od suštinskog značaja za naš dalji integracioni put.

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković smatra da se nastavilo njihovo, kako je kazao, kontinuirano ignorisanje.

"Poziv smo dobili u petak nakon radnog vremena. Smatra da predložene izmjene nijesu korisne. Ovakva rješenja su za nas neprihvatljiva, ona su pod političkim uticajem", kazao je Stanković.

Stanković kaže da se pozivu odazvao iz, kako je rekao, čiste kurtoazije.

Potpredsjednik Vlade objašnjava da se novim nacrtom mijenjaju kriterijumi izbora za Tužilački savjet.

Kaže da će Tužilački savjet morati da ispunjava više nego dosadašnji, pa je, kako navodi i to razlog da se u razumnom roku taj mandat završi na pristojan i dostojanstven način.

Abazović smatra da živimo u pravnim ruševinama, u, kako je kazao, pravnom Alepu.

Stanković smatra da predviđeni Nacrt otvara vrata političkom uticaju.

"Biranje uglednih pravnika u Tužilački savjet prostom većinom otvara vrata politčkom uticaju", kazao je Stanković.

Prema mišljenju Stankovića, Član 7 Nacrta zakona o izmjenama i dopuna zakona o državnom tužilaštvu je napravljen isključivo da bi se sa mjesta Glavnog specijalnog tužioca uklonio Milivoje Katnić.

Naime, članom 104 predviđeno je da rukovodiocu državnog tužilaštva prestaje funkcija rukovodioca u sljedećim slučajevima:

- istekom mandata, sticanjem uslova za penziju, kada to sam zatraži, ukidanjem ili spajanjem državnih tužilaštava, prestankom tužilačke funkcije i razrješenjem.

Predstavnik Građanske alijanse Zoran Vuičić smatra da pojedini članovi zakona nijesu u skladu sa preporukama VK kada je posrijedi politički uticaj na tužilaštvo.

Naglašava da su izmjene urađene na način da je Vrhovnog državnog tužioca moguće postaviti u skladu sa voljom aktuelne političke većine, odnosno po volji neke naredne političike većine.

Boris Marić kaže da nema evropskih integracija sa ovakvim tužilaštvom. Navodi da treba poštovati mišljenje VK, ali da to nije sveto pismo.

"Jedan od najvećih tereta za ubrzanje evropskog puta je upravo na tužilačkoj organizaciji", kaže Marić.

Stevo Muk iz IA smatra da treba uvesti obavezu nadzora, odnosno izvještavanja o onome što ne ide na sud. Objašnjava da je to neophodno kako bi imali uvid u broj i način zbog kojeg su odbijene brojne krivične prijave, pretežno za korupciju.

Podsjetimo, Vlada organizuje otvorenu debatu na temu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, na kojem će se razmotriti radna verzija Nacrta sve u cilju dobijanja konkretnih prijedloga i unaprjeđenja radnog teksta, navedeno je u saopštenju.

Kako je navedeno, učesnici debate biće predstavnici civilnog sektora, ambasadori Kvinte i predstavnici Državnog tužilaštva.  (izvor:antena M)