U toku kontrolno saslušanje ministra finansija o zaduživanju države
Radulović: Prekršili ste Ustav i zakone, mnogi od vas su se ugradili
Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet saslušava ministra finansija i socijalnog staranja, Milojka Spajića o zaduživanju države od 750 miliona eura, putem emisije euroobveznica na međunarodnom tržištu u decembru prošle godine.
“Šta vas je natjeralo da 72 sata nakon što ste
stupili na dužnost se zadužite za 750 miliona eura, što je najveće zaduženje do
sada? Koliko ste novca zatekli na glavnom računu državnog trezora? Da li je sve
moglo biti urađeno transparentnije”, pitao je ministra Spajića član
odbora Damir Šehović (SD).
“Tvrdim da je u državnom trezoru tamo bilo mnogo
više novca od 50 miliona eura, koliko tvrdi premijer da je zatečeno novca.
Povedite računa što ćete da kažete… Da li ste, prije nego što ste izabrani za
ministra, neovlašćeno pregovarali i imali direktnu komunikaciju sa pravnim i
fizičkim licima angažovanim na ovom poslu”, dodao je Šehović, napominjući da je
nemoguće da se “ za dan i po odradi cijeli posao oko emitovanja
obveznica”.
“Da li je tačna izjava premijera, nakon realizacije
zaduženja, da Vlada nema nijedan podatak i da nema uvid u realno stanje stvari?
Ako jeste, na osnovu čega ste donijeli odluku da su nedostajuća sredstva u
2021. godini 750 miliona eura?", pitao je Šehović.
Šehović je, inače, inicijator današnjeg kontrolnog
saslušanja. Skupštinski Odbor je inicijativu Šehovića jednoglasno prihvatio 28.
decembra.
Branko Radulović (PzP)
kazao je da bi Crna Gora mogla postati “spržena zemlja” i da bi se naredne
godine država mogla zadužiti po nepovoljnijim uslovima.
“Ustav je Biblija svake države. U Ustavu piše da je
Skupština vrhovni organ, a da poslanici raspisuju javne zajmove i odlučuju o
zaduživanju države. Mora se izvršiti rebalans budžeta, prethodna vlast je
morala to da uradi. Mijenjati budžet svakog mjeseca, ako je potrebno, je
zakonska obaveza. Mi, a ni građani, ne znamo kolike su nam rezerve… Mi bismo se
dogovorili koliko ćemo se zaduživati. Prekršili ste Ustav i zakone, i svaku
ljudsku praksu. Domaćin kuće ne odlučuje o zaduživanju bez saglasnosti članova
familije. Prvo su se saglasili Duško Marković i premijer Krivokapić, a potom Vi
kao ministar. Mnogi od Vas su se ugradili, ali vrijeme pravde će doći. Ovo
su mutne stvari, što je prethodna vlast radila, a vi nastavili. Hoću da se
preispita ovo- oni koji su krali nek idu u zatvor, a oni koji prođu nek se bore
za Crnu Goru” poručio je Radulović.
Raško Konjević (SDP)
je podsjetio da parlament donosi odluku o zaduživanju države, što se nije
desilo prilikom emisije euroobveznica u decembru.
“Koje banke su radile analizu tržišta? Da li bi se
kamatna stopa u narednom period mogla uvećati? Da li su se predviđanja iz
analize ostvarila? Da li ste prisustvovali sastancima sa zvaničnicima
investicionih banaka? Neću da govorim o tome da li je u ovom poslu bilo
ovakvih ili onakvih stvari, ali iz vladine informacije ja jasno da su neka
pravna lica bila angažovana prije nego što ste dobili ovlašćenja 7. decembra.
Nije mi problem ako ste ovo radili sa prethodnim ministarstvom. Mnogo veći je
problem što niko od poslanika, koji imaju izvorno pravo da odlučuju o zaduženju,
nije znao ništa o ovome", naveo je Konjević.
Dejan Đurović (DF)
kazao je da nema ništa sporno vezano za zaduživanje države, ističući da će
polovina kredita biti iskorišćena za vraćanje dugova.
“Uvaženi premijer je u ekspozeu naveo da će u februaru
biti najavljeno kako će biti utrošen drugi dio kredita. Vrlo je bitno da li ste
vi, kao građanin Milojko Spajić, ušli u ministarstvo finansija, ekonomije i
Centralnu banku da biste dobili neophodne podatke? Na osnovu kog tendera su
angažovane baš ove banke? Ko su bili posrednici u ovom poslu, da li ima
konsultanstkih kuća i konsultantskih advokatskih kuća? Ako Vi kao Vlada možete
da se zadužite beskonačno, onda Skupština gubi na značaju. Već četiri mjeseca
ste na vlasti, a i dalje je carina bez prvog čovjeka, poreska uprava bez prvog
čovjeka,.. Vi morate naći načina da ovi sistemi budu uvedeni u rad i red, ne
možete vi lično obavljati 15 funkcija”, izjavio je Đurović.
Petar Ivanović (DPS)
je naveo da su poslanici dobili set dokumenata iz Ministarstva finansija vezano
za emisiju euroobveznica.
“Nema tačke dnevnog reda na zvaničnom veb sajtu
Vlade da je 7. decembra izvršna vlast razmatrala emisiju euroobveznica.
Narednog dana Ministarstvo finansija objavilo je prospekt vezano za emisiju
obveznica. Vlada je naknadno, post festum, objavila da je 14. decembra Vlada,
bez održavanja sjednice, prihvatila i odlučila da se emituju obveznice.
Procedura emitovanja obveznica nije sprovedena u skladu sa zakonom. Ko je i kad
odlučio da se emituju obveznice? Zašto niste dostavili tonski zapis sa sjednice
na kojoj je informacija o zaduženju usvojena? Na osnovu kojih procedura su
izabrani finansijski konsultanti”, pitao je, između ostalog, Ivanović.
Predrag Sekulić (DPS)
pitao je ministra kako je mogao da u prospektu za emisiju obveznica da napiše
hvalospjeve, a da premijer Krivokapić u ekspozeu navodi da Vlada nema ekonomske
podatke, zbog čega je prolongirano usvajanje budžeta.
"Mi se ranije nijesmo zaduživali za tekuću
potrošnju, ili je to bilo vrlo rijetko. Mali savjet- budite okruženi
ekonomostima u MF-u, ali i sa nekoliko dobrih pravnika. Na koji način ste došli
do cifre od 750 miliona", pitao je Sekulić.
Simonida Kordić (DF)
istakla je da očekuje da će pozajmljena sredstva biti potrošena u cilju rasta i
ekonomskog razvoja.
“Suočeni smo sa izuzetno zabrinjavajućim
socio-ekonomskim stanjem u državi. Autoprevoznici protestuju, ugostitelji su
nezadovoljni, neizvjesno je šta će biti sa turističkom sezonom… Zabrinjavajuće
je i odsustvo diskontinuiteta u odnosu na bivši režim”, ocijenila je Kordić.
Zdenka Popović (Demokrate)
navela je da je bivša vlast u proteklom periodu zadužila državu u iznosu od
četiri milijarde eura.
“Nedostajuća sredstva samo u periodu od juna do
novembra su iznosila 415 miliona eura i jasno je da je zaduživanje bilo
neophodno. Da bi pokrili ta nedostajuća sredstva uzimali ste pozajmice iz
domaćih izvora, čak i dok je Vlada bila u tehničkom mandatu”, kazala je
Popović.
Predsjednik odbora Vladimir Joković (SNP)
kazao je da je veliko pitanje kako će ekonomija Crne Gore dočekati kraj ove i
narednu godinu.
“Bio sam učesnik u pregovorima oko formiranja Vlade.
Ako ne budemo mogli da isplatimo plate i penzije nećemo imati povrat u budžet
preko PDV-a. Vratiće se 480 miliona, pa kad se oduzme od 750 miliona jasno je
koliko će ostati. Crna Gora je imala najveći pad BDP-a u Evropi. Niko se ne
raduje zaduživanju, ali održavati socijalnu stabilnost u vrijeme pandemije je
prioritet”, naveo je Joković.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko
Spajić kazao je da se porede prinosi, a ne kamate na obveznice.
“Kako jedna država, Crna Gora, u 2020. godini ima
realizaciju turizma od 15 odsto, a Hrvatska od 55 posto- to smo vrlo teško
mogli da objasnimo investitorima. Ljudima nije bilo jasno zašto su zatvorene
granice u jeku sezone- izgubili smo zbog toga najmanje 500 miliona eura. Black
Rock, vodeći globalni ulagač, je prvi put investirao u crnogorske obveznice,
zato što smo bili iskreni. Takođe, nikome nije bilo jasno zašto se organizuje
kontrolno saslušanje ministra finansija. Zašto je obveznica dobar instrument?
Zbog transparentnosti i nemogućnosti korupcije. Mora da bude
transparentno. Da sam primio bilo kakav novac, ili bio uključen u neke
šeme, sad bih bio na crvenoj Interpolovoj potjernici", naveo je Spajić.
Kako je precizirao, ako država hoće da otkupi svoj
dug, otkupila bi ga za 720 miliona eura.
0 Komentara