Epidemija korona virusa nije jedina  koja je pogodila Crnu Goru. Ostao je zapis  da je u ljeto 1911. godine  izbila kolera na području Turske , sa kojom se Crna Gora graničila.  Zato je crnogorska Kraljevska vlada  donijela „raspis svim upravnim vlastima“, radi , kako je navedeno, predohrane (prevencije)  epidemije kolere, „ bolijesti koja sve više bijesni“.

„Zbog opasnosti od kolere  koja prijeti sa sviju strana, kraljevska vlada preduzela je najstrože mjere  u pogledu predohrane iste. Duž cijele granice su postavljene straže , da  bi se  spriječio prijelaz iz Turske,  gdje ta opaka bolijest sve više bijesni“, piše u raspisu.

Zatim se  navodi da se  „tu  materijalna požrtvovanja ne gledaju“.

Vojska je, kako se navodi,  svoj trud uložila, a prema  izvještajima koji su dolazili na Cetinje, „dobri i poslušni narod  bezuslovno se pokorava naredbama, jer shvaća i sam da  se to čini jedino za njegov spas  i njegovo dobro“.

 „Međutim, ima ljudi  kojima je svo to sitno  i kojima je preče prenijeti u granicu kilo  duvana , špirita  i tome slično ,
kontrobandom i lupeški, nego  li živjeti  ljudski“, piše u raspisu ministar unutrašnjih djela, zastupnik ministra vojnog M. Đukanović.

„Ti ljudi , i pored svih preduzetih mjera ni danas ne odustaju od toga,  nego bezočno  i uz prkos  naredbama  i preduzetim mjerama vrše i dalje taj nevaljali posao , te s tim  rizikuju da otruju čitavo jedno selo , odnosno, kapetaniju  ili oblast“, upozorava ministar.

I onda „najstrožije naređuje“ svim pograničnim vlastima  kojima je stavljeno u dužnost da čuvaju granicu od prijelaza i miješanja na istoj  „da objave  da će poslije 12. ovog mjeseca  koji bi god pokušao da u svrhu  pomenutog  prijeđe granicu  da se na njega puca,  kao na opasna  po društvo“.

„Navedeno ima se  hitnim putem svakome staviti do znanja“, naređuje ministar, na Cetinju 7. avgusta 1911. godine.

I. D.