Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić predložila je prekjuče novoformiranoj Vladi da smijeni aktuelne članove izvršne vlasti u Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore i imenuje petoro novih: dr Budimira Aleksića, prof. dr Vladimira Božovića sa PMF-a, dr Milenu Burić i prof. dr Rajku Glušicu sa Filološkog fakulteta UCG, te prof. dr Milijanu Novović-Burić sa Ekonomskog.

“Očekujem da će se oni ponašati kao opozicija rukovodećoj garnituri UCG, što bi moglo uticati na poboljšanje upravljačke politike Upravnog odbora”, kaže akademik Backović.

UCG je, podsjeća on, državni univerzitet – autonoman je po Zakonu o visokom obrazovanju, u obavljanju svoje djelatnosti.

Organ upravljanja UCG koji utvrđuje poslovnu politiku je Upravni odbor koji ima 15 članova, jednu trećinu čine predstavnici države koja finansira rad UCG, a sastav tog tijela zakonodavac je propisao tako da se obezbijedi da na rad UCG ne mogu da bitno utiču trenutne politike.

“Da li je uvijek bilo tako, možete sami prosuđivati”, poručuje Backović.

Dodaje da predstavnici države – jedna trećina članova, mogu da utiču na odluke UO, a za odluke su im potrebni glasovi još tri člana.

“Ne treba komentarisati kompetencije predloženih članova jer nije jasno koje su to kompetencije neophodne za članstvo u UO i koje kompetencije posjeduju kandidati. Ono što se može vidjeti na društvenim mrežama je da su to univerzitetski profesori, osim jednog. Najbolje ocjene njihovog profesionalnog rada su vjerovatno napisane u Biltenu UCG sa referatima za izbor u akademska zvanja. Ono što je interesantno za javnost je po kojim su kriterijumima predloženi za članstvo u UO. Nepoznato je i ko ih je predložio ministarki”, ističe akademik.

U Centru za građansko obrazovanje nijesu iznenađeni smjenom članova Upravnog odbora UCG koje imenuje Vlada u tom tijelu kao svoje predstavnike, jer su smijenjeni članovi dolazili iz vladajuće koalicije prethodnog saziva vlade. Nijesu, kako kaže Kaluđerović, ni iznenađeni što je nova ministarka predložila, a Vlada imenovala pet predstavnika u Upravni odbor UCG koji su im ideološki i partijski bliski.

“Ali, vjerujemo da to nije dobar pristup i da ne može voditi onom što je i premijer obećao u svom ekspozeu – jačanju autonomije UCG”, istakla je ona.

Pod lupom kako se trošio novac…

Dobro je, smatra Kaluđerović, što se radi o profesorima sa UCG čime je napuštena ranija praksa da o pitanjima koja se tiču UCG odlučuju državni službenici i namještenici, ali bi ,,pravi kvalitativni pomak bio kada bi taj sastav oslikao i društvenu i političku raznovrsnost i kada bi kriterijumi bili van političke i ideološke ravni“.

“Nas, prije svega, zanima kako će se novi predstavnici Vlade u UO UCG odnijeti prema našoj ranije podnešenoj inicijativi za sprovođenje eksterne revizije Univerziteta Crne Gore za period od 2017. do 2020. godine, a koju ćemo sada ponoviti. Budžet UCG je rastući, a posebno od 2017. godine, kada su uvedene besplatne studije, a potpuno je van kontrole”, ističe ona.

Podsjetila je da je za dosadašnji trogodišnji period iz budžeta na račun UCG uplaćeno oko 60 miliona eura, a da je “izostala eksterna kontrola trošenja budžetskih sredstava, odnosno koliko je njima poznato Vlada do sada nije angažovala nezavisnog eksternog revizora niti je sprovedena takva kontrola, a posljedično nema ni nezavisne procjene zakonitosti i učinkovitosti potrošnje tih sredstava“.

“Naše iskustvo sa dosadašnjim predstavnicima Vlade u UO UCG je loše, kao i sa rukovodstvom UCG uopšte. Naime, do sad je postojalo saglasje u netransparentnosti, čestim neodgovornim odlukama, a članovi UO UCG iz Vlade su praktično glasali za sve što im je predsjednik UO Duško Bjelica servirao umjesto da su bili kontrolni mehanizam koji treba da nadzire kako se troši ozbiljan dio sredstava od preko 20 miliona eura opredijeljenih iz Budžeta Crne Gore za UCG. To se potvrdilo njihovim odobrenjem novog zahtjeva UCG za dodatnih četiri miliona više sredstava iz budžeta nego za 2020. godinu, a da pri tom nijesu tražili bilo kakvu eksternu reviziju od 2017. godine a i ranije”, navodi Kaluđerović.

Kaže da će se vrlo brzo vidjeti da li su novi članovi UO spremni da štite javni interes ili su tamo zarad nekih partikularnih.

“A mi ćemo to pratiti i shodno njihovom djelovanju se precizno odrediti”, rekla je ona.

Budimir Aleksić je profesor Cetinjske bogoslovije, nekadašnji pomoćnik ministra vjera u Vladi Savezne Republike Jugoslavije, a u tri mandata bio je poslanik Skupštine Crne Gore. Jedan je od osnivača Srpske kuće u Podgorici.

Prof. dr Vladimir Božović redovni je profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu, predsjednik Izvršnog odbora Matice srpske u Crnoj Gori i osnivač NVO Akademska alternativa, a takođe je na spisku osnivača Srpske kuće.

Rajka Glušica redovni je profesor na Filološkom fakultetu u Nikšiću. Bila je kandidatkinja koalicije ,,Crno na bijelo“ za poslanicu. Ona se oštro protivila odluci Vlade iz 2014. godine da se formira Fakultet za crnogorski jezik i književnost uz ocjenu da se ustanovljavanjem fakulteta ,,za jotovanu varijantu crnogorskog jezika produbljuju podjele i čini šteta crnogorskoj nauci i kulturi“.

Upravni odbor donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja članova.

Ovo tijelo, između ostalog, bira i razrješava rektora i generalnog sekretara Univerziteta, dekane i direktore organizacionih jedinica, imenuje i razrješava prorektore, predstavnike u organima upravljanja organizacije čiji je osnivač Univerzitet.

Kaluđerović: Što prije raspisati izbore za novog rektora

Kaluđerović iz CGO-a kaže da je prethodna vlada odobrila princip po kom rektora bira Upravni odbor ,,što nije demokratski i dovelo je do toga da smo na nekoliko prethodnih izbora imali samo jednog kandidata“.

“Cijenimo da jedna od prvih odluka novog UO treba da bude da se promijeni način izbora rektora i da se što prije raspišu izbori za novog rektora čiji će izbor imati legitimitet unutar akademske zajednice na UCG”, rekla je ona.

Ukoliko budu svoj posao obavljali savjesno, od članova Upravnog odbora, kaže, da očekuju da javnost dobije priliku da ima uvid u ključne dokumente po kojima možemo cijeniti učinkovitost finansijskog rukovođenja na UCG i da li to što se plaća novcem poreskih obveznika vrijedi tih sredstava.

Tražiti povećanje budžeta

Upitan kako očekuje da će se razvijati situacija na Univerzitetu, Backović kaže da UCG godinama radi nedovoljno finansiran. Da bi se poboljšao kvalitet obrazovanja (infrastruktura, povećanje broja zaposlenih, uslovi rada…) neophodno je minimalno povećati budžetska sredstva za UCG do nivoa 2.000 eura po studentu, godišnje.

“Moja preporuka predstavnicima države u Upravnom odboru je da kao njeni predstavnici traže od Vlade povećanje budžetskih sredstava za rad UCG. To bi bio njihov značajan doprinos radu UCG”, poručio je on.