Crnu Goru njeni stanovnici, a posebno oni koji kod nas  dolaze, doživljavaju uglavnom kao poljoprivredno siromašnu zemlju. Mnogima ,golim okom posmatrana, Crna Gora izgleda kao kamena pustinja. Neki stranci su je baš tako i opisali.

A , zapravo, statistički podaci kažu  da poljoprivredno zemljište u Crnoj Gori zauzima 5.165 kvadratna kilometra ili 37 % odsto ukupne površine , a od tog obradivo zemljište iznosi  1.899 kvadratna kilometra ili 13,8 odsto.

Takođe, prema zvaničnim  podacima, u  u Crnoj Gori  samo 741 kvadratni kilometar  čini kvalitetnije poljoprivrdeno zemljište. Da je  kvalitet poljoprivrdenog zemljišta skroman, ili, bolje reći, siromašan, poznato je stručnjacima sa Biotehničkog fakulteta u Podgorici. Oni objašnjavaju da  je  za uspješniju poljoprivrdnu proizvodnju  potrebno  da zemljište bude duboko od 50 do 60 cm, a dubina poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori iznosi  15 santimenata.

Međutim, neka zemljišta  u Crnoj Gori iako su dosta slabog pedološkog sastava, ona su produktivna, poput  zemljišta Ćemovskog polja, na kojem se nalazi veliki kompleks vinove loze. To zemljište, prema jednom izvještaju Biotehničkog fakulteta,produktivnije je  od, primjera radi,  zemljišta u Vojvodini  gdje je zemlja   velike
plodnosti. Razlog dobre produktivnosti  tla Ćemovskog polja čine klimatski uslovi, veliki broj sunčanih dana i slično.

Inače   u Crnoj Gori ima dosta neobradivog poljoprivrdenog zemljišta pa  je Vlada Crne Gore  prije nekoliko godina počela s davanjem državnog zemljišta u zakup. Ova mjera  pokazla se kao uspješna , jer je  nekoliko firmi uzelo velike površine  zemlje za  obradu. Tako je Vlada   sklopila  ugovore o višegodišnjem davanju zemljišta u zakup na području opština Nikšić, Danilovgrad i Podgorica. Jedan od  takvih ugovora ministar poljoprivrede  Milutin Simović sklopio je prošle godine  sa tri firme iz Ulcinja, Podgorice i Kotora, kada je u zakup dato ukupno  200 hektara zemljišta na kojem će se zasaditi masline i začinsko bilje.

B.Pejović