AZERBEJDŽAN I JERMERNIJA U FOKUSU SVJETSKE POLITIKE
Piše:
Božidar Proročić književnik i publicista
ISTORIJSKI
PREGLED SUKOBA I GEOSTRATEŠKI ZNAČAJ
Na
referendumu koji je održan u Nagorno-Karabahu većina glasača je glasala za
pripajanje Jermeniji, dok su referendum bojkotovali Azerbejdžanci
Nagorno-Karabaha. Kako se raspad Sovjetskog Saveza približavao, počeli su sve
nasilniji sukobi između Jermena i Azerbejdžanaca, što je dovelo do etničkog
čišćenja progone Azerbejdžanaca masovna ubistva i pokolje. Proglašenje nezavisnosti Azerbejdžana od
Sovjetskog Saveza uvelo je ovaj region u još veći konflikt. Kao što je
Azerbejdžan proglasio nezavisnost od Sovjetskog Saveza, Jermeni u
Nagorno-Karabahu glasallisu za otcjepljenje od Azerbejdžana i proglasila
nepriznatu Republiku Nagorno-Karabah.Kao rezultat sukoba, raseljeno je 230.000 Jermena iz Azerbejdžana i čak 800.000
Azerbejdžanaca iz Jermenije i Karabaha. Ruskim posredovanjem potpisano je
primirje u maju 1994. godine.Usprkos potpisivanju sporazuma iz Biškeka
1994.godine, kojim je okončan rat, posredovanjem Minske grupe, koju su
predvodile Francuska, Sjedinjene Američke Države i Rusija, borbe nisu prestajale,
dok Jermenija još uvijek nije sprovela tri rezolucije UN-a u vezi sa povlačenjem
iz područja koja je OKUPIRALA u Azerbajdžanu.
TURSKA
VJEČITI PRIJATELJ I SAVEZNIK
POLITIČKE
IGRE IRANA I RUSIJE
U
aktuelnom i teškom ratnom stanju Iran i Rusija stoje uz Jermeniju. Iako ovaj
rat nije religijski već nosi u sebi jake nacionalne i etničke različitosti.
Iran je podržao Jermeniju. Iako Iran vjerske, kulturne i etničke veze sa
Azerbejdžanom. Više od jedne trećine Irana su izvorni Azerbejdžanci. No važno
je napomenuti i ne smijemo zaboraviti da je Iran proganjao, asimilovao,
spaljivao knjige na azerbejdžanskom jeziku zabranjivao pismo i proganjao sve
etničke Azerbejdžance u Iranu. Zvanični Teheran želi oslabiti etničke
Azerbejdžance kao manjisnki narod, kako bi imali što manja prava. Druga stvar
Azerbejdžan i Iran dijele granicu 760 kilometara dugu koja je bogata naftom, i
zemnim plinom. Iz geo-političko-strateškog ugla Rusija je jedini pravoslavni
,,prijatelj” Jermenije (no Rusija je uvjek tu đe su njeni intresi) Rusija želi
da pojača svoje i civilno i vojno prisustvo na Kavkazu. U Jermeniji se nalazi i
ruska vojna baza u Gjumri grad koji je po veličini drugi u Jermeniji. Ova baza
je jedna od najznačajnih za ruske vojne i bezbjednonosne snage. Rusija i
Jermenija imaju brojne sklopljene (vojne) sporazume. No Jermenija treba da se
oslobodi ruskog ,,uticaja” i da kao svojevremeno Ukrajina i Gruzija skine rusku
(šapu) uticaja.
EVROPA
I SAD
Evropa
i SAD treba u ovom teškom trenutku velikih ratnih sukoba i stradanja obuzdaju
Jermeniju tražeći od nje hitno povlačenje sa okupiranih teritorija
Azerbejdžana. Tempirana bomba Nagorno-Karabaha može da naruši mir na
Evro-Azijskim prostorima i dovede do nesagledivih posljedica i sukoba velikih
sila. Stvaranje ,,Velike Jermenije” da bi se prišlo bliže ekonomskim i
prirodnim resursima Azerbejdžana je primjer bez presadana. Oni koji nedovoljno
ili slabo poznaju istoriju Azerbejdžana treba da znaju da Azerbejdžan nikada
kroz svoju bogatu i slavnu istoriju nije okupirao tuđe teritorije, vodio
ratove, proganjao manjisnke narode. Nažalost to su mnogi drugi sprovodili nad
Azerbejdžanom i Azerbejdžancima želeći da unište njihov vječni plamen slobode.
Jer Azerbejdžan jeste zemlja vatre i slobode. Neprocjenjivo kulturno nasleđe
Azerbejdžana čuva se u 150 muzeja i galerija u republici. Među njima su Muzej
istorije Azerbejdžana, Državni muzej, Palata Širvanšah, Muzej umetnosti, Muzej
tepiha i dekorativne primenjene umetnosti, Muzej azerbejdžanske književnosti.
Postoji 4.650 javnih biblioteka, nekoliko stotina domova kulture, 25 državnih
pozorišta, filharmonija, Muzička akademija, Akademija umetnosti i u mnoge druge
obrazovne ustanove i ustanove kulture. Neki od najslavnih svjetskih naučnika,
filozofa i pjesnika su rođeni Azerbejdžanci koji su slavu svoje domovine
pronijeli širom svijeta.
PRAVO
NA SLOBODU I TERITORIJANI INTEGRITET
0 Komentara