Društvo

Zaštita izbornog integriteta je pitanje nacionalne bezbjednosti, demokratske otpornosti i evropske budućnosti Crne Gore

(15 riječi)

Strukture i pojedinci povezani sa ruskim malignim uticajem na Balkanu (Foto: DFC)

Danas je na okruglom stolu u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici predstavljena nova studija Digitalnog forenzičkog centra „Izbori pod lupom: Prijetnje izbornom procesu u Crnoj Gori“. 

Studiju je predstavio glavni analitičar Digitalnog forenzičkog centra Marko Banović, koji je kazao da je osnovni cilj studije da kroz analizu dokumentovanih slučajeva ruskog miješanja u izborne procese u Evropi rasvijetli obrasce i metode koji su već testirani na tlu EU. 

On je istakao da je jedan od ciljeva studije i procjena realnih rizika primjene sličnih operativnih modela u predizbornom periodu u Crnoj Gori, u susret parlamentarnim i lokalnim izborima 2027. godine. 

U studiji se navodi da Crna Gora ulazi u izborni ciklus 2027. godine u uslovima produžene političke nestabilnosti, fragmentisanog partijskog sistema i izražene društvene polarizacije. Takav ambijent, kako je ocijenjeno, čini izborni proces posebno ranjivim na strane informacione, političke i društvene operacije uticaja. 

Tokom predstavljanja ukazano je da rusko djelovanje u Evropi danas ne počiva samo na klasičnoj propagandi, već na složenom hibridnom modelu koji kombinuje dezinformacije, sajber operacije, političko uplitanje, ekstremističke strukture, organizovani kriminal, religijske i identitetske narative, kao i ekonomske i energetske poluge uticaja. 

Kada je riječ o Crnoj Gori, studija upozorava da su dezinformacione kampanje rusko-srpskih proksija već oblikovale javno mnjenje tokom ranijih izbornih ciklusa. Kao posebno osjetljive teme prepoznati su narativi o navodnoj ugroženosti Srba, konstrukti o „ambasadoristanu“, pitanja jezika i simbola, instrumentalizacija Kosova, anti-EU poruke, kao i teme koje mogu biti iskorišćene za identitetsku polarizaciju društva. 

Banović je ukazao da posebnu ranjivost predstavlja medijski prostor, društvene mreže i mogućnost koordinisanog širenja manipulativnih sadržaja. U tom kontekstu podsjetio je na slučajeve u kojima su dezinformacije, koordinisano ponašanje i amplifikacija na digitalnim platformama u kratkom roku proizvodili značajan društveni i politički efekat. 

Studija se bavi i ulogom Srpske pravoslavne crkve kao aktera sa izraženim mobilizacionim kapacitetom koji prevazilazi vjerski okvir i ulazi u prostor nacionalne i političke mobilizacije. Posebno je naglašeno da religijski i identitetski narativi mogu postati ključni instrumenti polarizacije uoči izbora, naročito ukoliko se povežu sa ekstremističkim strukturama i političkim akterima. 

DFC je predstavio i procjenu novih ruskih operativnih obrazaca, uključujući djelovanje struktura povezanih sa Direktoratom za strateško partnerstvo i saradnju pod nadzorom Sergeja Kirijenka. U tom dijelu studija ukazuje na mogućnost primjene modela koji su prethodno testirani u Moldaviji i Mađarskoj, kroz koordinisano djelovanje u informacionom, političkom i društveno-vjerskom prostoru.

Takođe, na okruglom stolu je prezentovana mreža lokalnih i regionalnih aktera koji djeluju iza kulisa, a  koji su zaduženi za destabilizaciju u Crnoj Gori tokom izbornog procesa. Analitičar DFC-a je istakao, je istakao da zbog istraživanja koja su u toku još uvijek neće dijeliti detalje te mreže. 

Zaključni dio studije posvećen je preporukama za jačanje institucionalne i društvene otpornosti na hibridne prijetnje, sa posebnim fokusom na zaštitu izbornog procesa. Banović je istakao da je formiranje DFC Task Force-a rezultat dosadašnjeg rada i procjene da borba protiv hibridnih prijetnji zahtijeva širi, koordinisan pristup, naročito u uslovima izostanka sistemske inicijative državnih institucija. 

On je poručio da će DFC ubrzo uputiti pozive relevantnim institucijama da odrede svoje predstavnike u Task Force-u, u cilju uspostavljanja efikasnije saradnje, razmjene informacija i zajedničkog djelovanja u zaštiti izbornog procesa od hibridnih prijetnji i stranog malignog uticaja. 

Iz Digitalnog forenzičkog centra poručuju da zaštita izbornog integriteta nije samo tehničko ili administrativno pitanje, već pitanje nacionalne bezbjednosti, demokratske otpornosti i evropske budućnosti Crne Gore. 

Kompletnu studiju možete preuzeti OVDJE.



Povezani članci...

0 Komentara

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.