Biserko: Rušenje CG znači duboku krizu na Balkanu, Beograd uradio sve da skine Đukanovića
Osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska
prava u Srbiji Sonja Biserko, u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba,
komentarisala je rezultate završenih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, te se
osvrnula na njihove moguće implikacije u zemlji i regionu.
"Treba imati na umu da je ofanziva koja je vođena
iz Srbije, očigledno i uz potporu Rusije, bila toliko agresivna, toliko
nepredvidiva i da je u Crnu Goru ušao ogroman novac. Oko 2.000 sveštenih lica
je radilo na terenu.
Beograd je uradio sve da skine Mila Đukanovića! Ne
zato što je on toliko dugo na vlasti, jer im ne smetaju ni Milorad Dodik, ni
Vladimir Putin, ne smeta im, naravno, ni Vučić, već im smeta orijentacija Crne
Gore. A to su njezina nezavisnost, njezino članstvo u NATO-u i njezino brzo
priključivanje Evropskoj uniji", kazala je Biserko.
Navela je da se još uvijek ne zna šta će biti krajnji
rezultat jer je, kako je kazala, u toku puno pregovaranja, puno dogovaranja,
kakva će uopšte vlada biti.
"Ključ je u tome da, ko god bude u vlasti, a
nadam se da to neće biti Demokratski front, da neće odustati i osujetiti
tekovine koje vlast Mila Đukanovića ostavlja iza sebe. To su nezavisnost,
članstvo u NATO i EU. To je sada dio umješnosti i mudrosti, prije svega, onih
koji s glasali protiv Đukanovića, a ne protiv Crne Gore, jer jedan dio
opozicije je i taj.
Vrlo je važno da oni sagledaju važnost svoje odluke
kojoj strani će se okrenuti u periodu pred nama.
Osim toga, treba imati u vidu zrelost i državničke
sposobnosti Mila Đukanovića. On je uvijek pod velikim pritiscima, od 1997.
godine pa nadalje. Uvijek uz velike drame, velike intervencije sa strane, prije
svega iz Beograda. Mislim da on može da "hendluje" tu tranziciju.
Bilo da će on dobiti mandat da napravi novu vladu, ekspertsku ili kakvu god.
Treba ovdje imati na umu i strane aktere", rekla je Biserko.
Ruski akter ove godine, kako je navela, nije bio
očigledan, toliko vidljiv. Vjerovatno su, dodaje, bili poučeni iskustvom iz
2016. godine.
"Ali treba imati na umu i članice NATO i EU koji
sigurno ne žele da vide na vlasti proruske partije, odnosno DF, te da će
vjerovatno u tom kombinovanju narednih sedmica i mjeseci izvući neku
proevropsku opciju.
U svakom slučaju, Crna Gora ulazi u jednu fazu koja će
imati razne izazove, ali je vrlo važno da opstane.
Rušenje Crne Gore znači novu duboku krizu na cijelom
Balkanu, ne samo u Crnoj Gori. Ovakvi rezultati, rezultati prema kojima bi
proruska, prosrpska linija formirala vladu, to je vjetar u leđa srpskim
nacionalistima i njihovim aspiracijama, ne samo u Crnoj Gori već i u Bosni i
Hercegovini. Prošle nedjelje u časopisu Pečat jedan od saradnika je napisao da
je "izlaz na more naš prioritet za budućnost".
Od toga neće lako odustati. Treba biti pripremljen za
to. Ne samo akteri u regionu, nego i zapadni akteri s obzirom da su se sve
vlasti u regionu deklarativno orijentirale ka EU i NATO", kazala je ona.
Na pitanje da li slavlje u Beogradu, Banjoj Luci, u
Istočnom Sarajevu nova afirmacija politike iz devedesetih, odgovara ovako:
"Imali ste razne priče. Počevši od toga da su,
kao, Đukanović i Vučić u nekom dosluhu. Ali to sada sve pada u vodu, jer je
njegova (Vučićeva) vlast itekako bila nazočna u svemu što se dešavalo u periodu
prije izbora.
Pojedinci iz njegove partije i njegov sin su bili na
čelu kolone koja je išla ka granici. Uopšte nije pitanje šta ova vlast želi,
bez obzira na te različite izjave koje povremeno dolaze sa strane našeg
predsjednika i drugih.
To je, apsolutno, doživljeno kao pobjeda, prije svega
Srpske pravoslavne crkve", kazala je ona.
Crkva u Crnoj Gori, navodi ona, ima ogromne prihode od
turizma i raznih drugih aktivnosti "koji ne prolaze kroz zvanične
finansijske institucije u Crnoj Gori."
"Novac u gotovini se raspoređivao onako kako je
bilo potrebno. Treba imati u vidu da mi nismo demokratska društva,i da nemamo
građane, da su vrlo lako podložni raznim utjecajima, a prije svega, onim
finansijskim.
No, bitno je da se Crna Gora sačuva kao stabilan akter
u regionu i da se očuva njezina orijentacija. Bilo je bitno ko je na čelu Crne
Gore, jer niko drugi to ne bi mogao sprovesti osim Mila Đukanovića. Mislim da
je jako važno da se u periodu pred nama ima u vidu njegov značaj za Crnu Goru i
region", navela je Biserko.
SPC je, prema njenim riječima, važna za srpski
projekat jer je "legitimna institucija preko granice".
"Nije htjela da napravi dogovor sa crnogorskom
državom, da se registruje dole, jer smatra da je to srpska zemlja i da ne treba
da se registruje. Nije bilo nagodbe oko toga. To je do te mjere eskaliralo da
oni sada misle da su dobili, da će okrenuti Crnu Goru na drugu stranu. Ja se
nadam da u tome neće uspjeti", kazala je ona.
Biserko je u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba podsjetila
da aktivnosti Srbije nisu pitanje jedne vlasti, već državni projekt.
"Htjela bih da posjetim na Strategiju za
dijasporu koja je donesena za vrijeme demokratskih vlasti, gdje se detaljno
opisuje uloga SPC u susjedstvu, i tu nema nikakvih iznenađenja. To su zvanični
dokumenti Vlade Srbije. To nije program Vučića ili Borisa Tadića, to je državni
projekt. Region mora da se odnosi prema tome kao nečemu što će biti stalni
izvor nestabilnosti. Međunarodna zajednica najzad treba da shvati da Beograd
nije odustao, da je ova vlast reinkarnacija vlasti devedesetih. Naša opozicija,
i sve što je bilo prije naprednjaka, manje-više svi su na istom
stanovištu", poručila je Biserko.
Izvor: Radio Sarajevo
0 Komentara