Stoti – jubilarni broj časopisa MATICA

Ovom
zimskom sveskom navršava se 25 godina izlaženja tromjesečne publikacije za
društvena pitanja, nauku i kulturu, koju izdaje Matica crnogorska.
Svesku
otvara temat pod naslovom „Pola vijeka Njegoševog mauzoleja
na Lovćenu“, koji sadrži tekstove Ivana Jovovića, Janka Ljumovića, Marka
Špadijera, Tatjane Koprivice, Slavice Stamatović Vučković, Predraga Malbaše i
Radomira Jurića. Prilozi na različite načine osvjetljavaju poluvjekovni jubilej
Meštrovićevog Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, njegov značaj za izgradnju
crnogorske samosvijesti i kontroverze koje do danas prate ovaj kulturni
poduhvat. Jedan broj ovih tekstova saopšten je na tribini „Simbol
crnogorske samosvijesti“, koju je Matica crnogorska organizovala na
Cetinju 18. jula 2024. godine.
U
seriji tekstova koje u časopisu objavljuje na globalne teme, Bojan Jovanović se
ovoga puta bavi lavirintom globalne pravde. O zbrinjavanju izbjeglica i
raseljenih lica u Crnoj Gori tokom raspada SFRJ piše Cvetko Pavlović.
Pozorišne
teme su zastupljene prilozima Janka Ljumovića o Petrovićima i metaistorijskom
dramskom pejzažu, Luke Milunovića „Dramski izaz u ranome
novovjekovlju“ i Đorđa Sankovića o drami „Otpad“ Ljuba
Đurkovića.
Njegošologiji
su posvećena dva priloga: „Njegoš i muzika“ Vesne
Ivanović i Slobodana R. Vukićevića „Kosmički logos je jedini Njegošev
Bog“. Borislav Jovanović podsjeća na 110 godina od rođenja Mihaila Lalića.
U
obimnom tekstu „Eros i tanatos u djelu Dimitrija Popovića“ Lucija
Pušonjić analizira slikarstvo poznatog umjetnika.
Dio
časopisa koji se bavi istorijom otvara tekst Novaka Adžića „Crna
ruka protiv postojanja države Crne Gore“, a slijede prilozi Nade Tomović o
humanitarnom radu ženskih članova Dvora Petrovića, Jelisavete Blagojević i
Aleksandra Klarića o V. E. Gledstonu, i Milorada Ćeranića o znamenitim
Donjokrajcima. Posebnu pažnju zavređuje tekst Željka Karaule „Štedimlija
i književni i politički Zagreb 1930-ih godina“.
Nenad
Dragić analizira priloge stranih putopisaca o načinu života i običajima u Crnoj
Gori, a Predrag Adžić se bavi slikama Amerike u „Glasu Crnogorca“.
Velizar Radonjić je zabilježio jubilej 170 godina škole u Morači.
Časopis
se završava drugim dijelom obimnog teksta Srđe Martinovića „Crnogorska
vojna istorija“.
Kuriozitet
jubilarnog broja Matice je i u tome što je to posljednji broj koji
poslije dvadeset pet godina uređivanja potpisuje Marko Špadijer kao glavni
urednik. Matica crnogorska je na mjesto glavnog urednika imenovala književnika
i bivšeg predsjednika Matice crnogorske Dragana Radulovića.
0 Komentara