Crnogorska narodna proza na engleskom i španskom jeziku
Kulturno nasljeđe Crne Gore za međunarodnu publiku
Jedan od
najznačajnijih projekata Matice crnogorske u oblasti afirmacije nacionalne
kulturne baštine dobio je svoja izdanja za međunarodnu publiku. Nakon
objavljivanja izbora „Crnogorska narodna proza", koji je predstavio
reprezentativan presjek bogate usmene književne tradicije Crne Gore, uslijedila
su i dva izuzetno važna prevoda – na engleski i španski jezik. Time je
crnogorska narodna proza prvi put sistematski predstavljena širokoj
međunarodnoj publici, otvarajući novo poglavlje u promociji crnogorske kulture
van nacionalnih granica.
Ovaj
izdavački poduhvat prevazilazi okvire klasičnog prevođenja književnog djela.
Riječ je o projektu koji omogućava da se kroz legende, bajke, basne i narodne
priče svijetu predstavi autentična duhovna i kulturna istorija Crne Gore.
Narativno nasljeđe koje se vjekovima prenosilo usmenim putem sada postaje
dostupno čitaocima različitih kultura i jezika, potvrđujući univerzalnu
vrijednost crnogorske usmene tradicije.
Osnovu za
oba prevoda predstavlja knjiga „Crnogorska narodna proza", koju je za
Maticu crnogorsku priredio književnik i teatrolog Milovan Radojević. U ovoj
antologiji sabrani su najreprezentativniji tekstovi iz kapitalnih antologija
crnogorske narodne proze: „Vilina gora", „Potopno vrijeme", „Vatra
samotvora" i „Kad je sve zborilo", koje su tokom sedamdesetih i
osamdesetih godina prošlog vijeka priredili Radoje i Danilo Radojević. Te
zbirke predstavljaju temelje proučavanja i očuvanja crnogorske usmene
književnosti i jedan od najznačajnijih doprinosa dokumentovanju narodnog
stvaralaštva u Crnoj Gori.
Kako je
istakao priređivač Milovan Radojević, crnogorska narodna proza nastajala je na
prostoru koji baštini slojevita kulturna iskustva različitih civilizacija. U
njoj su prepoznatljivi tragovi antičkog, slovenskog i ilirskog nasljeđa, kao i
uticaji grčke, rimske i vizantijske kulture. Smještena na razmeđu Istoka i
Zapada, Crna Gora je kroz vjekove razvijala specifičan kulturni identitet, a
upravo su narodne priče jedan od najautentičnijih svjedoka tog istorijskog
procesa.
Poseban
značaj ima objavljivanje engleskog izdanja pod naslovom „Montenegrin Folk Prose
– legends, fairy tales, fables, tales", koje je prevela prof. dr Marija
Krivokapić, ugledna književnica i profesorica na Filološkom fakultetu
Univerziteta Crne Gore. Ovaj prevod predstavlja pionirski poduhvat jer je riječ
o prvom obimnijem predstavljanju crnogorske narodne proze na engleskom jeziku.
Zahvaljujući tome, bogata tradicija usmenog pripovijedanja iz Crne Gore postaje
dostupna istraživačima, studentima, univerzitetskim bibliotekama i ljubiteljima
folklorne književnosti širom engleskog govornog područja.
Nedugo
potom uslijedilo je i špansko izdanje pod nazivom „Prosa popular montenegrina –
leyendas, cuentos de hadas, fábulas, relatos", koje je prevela profesorica
španskog jezika na Filološkom fakultetu UCG Ivana Kovač-Barett. Objavljivanje
ovog prevoda ima posebnu simboličku i kulturnu dimenziju. Španski je jedan od
najrasprostranjenijih svjetskih jezika, a izdanje otvara mogućnost da se
crnogorska kulturna baština predstavi čitaocima u Španiji i širom Latinske
Amerike. Istovremeno, ono doprinosi jačanju kulturnih veza sa brojnim potomcima
crnogorskih iseljenika koji žive na južnoameričkom kontinentu.
U obje
knjige zastupljen je pažljivo odabran korpus narodnih priča koje oslikavaju
moralne vrijednosti, kolektivno iskustvo, humor, mudrost i simbolički svijet
crnogorskog naroda. Kroz fantastične motive, istorijska predanja i poučne
narative, čitalac upoznaje društvene odnose, etičke norme i životne poglede
koji su oblikovali generacije stanovnika Crne Gore. Upravo u tome leži
univerzalna vrijednost ove književnosti – ona govori o lokalnom iskustvu, ali
kroz teme koje su razumljive i bliske ljudima bez obzira na njihovo porijeklo.
Objavljivanje
prevoda na engleski i španski jezik dio je šire strategije Matice crnogorske
usmjerene ka internacionalizaciji crnogorske kulture. U vremenu kada male
kulture nastoje da pronađu svoje mjesto u globalnom kulturnom prostoru, ovakvi
projekti imaju višestruki značaj. Oni ne samo da promovišu nacionalnu književnu
baštinu, već doprinose boljem razumijevanju Crne Gore kao zemlje bogate
istorije, tradicije i kulturne raznolikosti.
Kao
nastavak ovog projekta, Matica crnogorska objavila je i prve ilustrovane
narodne bajke iz istog izbora – „Tica đevojka" i „Vrag i zla žena",
koje su dostupne na crnogorskom i engleskom jeziku. Bajke je literarno
prilagodio Milovan Radojević, engleski prevod uradila je prof. dr Marija
Krivokapić, dok su ilustracije pripremili mladi umjetnici, studenti master
programa Fakulteta likovnih umjetnosti UCG Andrija Martinović i Paulina
Kondibović, pod likovnim uredništvom profesorice Suzane Pajović. Ovim izdanjima
crnogorska usmena književnost približava se najmlađim čitaocima, ali i
međunarodnoj publici.
Prevođenjem
crnogorske narodne proze na velike svjetske jezike, Matica crnogorska načinila
je važan korak ka međunarodnoj afirmaciji nacionalnog kulturnog identiteta, a
već se realizuju projekti koji će na engleskom jeziku predstaviti crnogorsku
istoriju i kulturu. Priče koje su nekada živjele u usmenom kazivanju, na
ognjištima i u narodnom sjećanju, danas postaju dio svjetske kulturne
komunikacije. Time crnogorska narodna književnost dobija priliku da zauzme
mjesto koje joj pripada među značajnim tradicijama mediteranske, evropske i
svjetske usmene baštine, a glasovi generacija narodnih pripovjedača nastavljaju
da žive na jezicima koji dopiru do miliona novih čitalaca širom svijeta. U
nastavku projekta Matica crnogorska će objaviti narodnu prozu na francuskom,
italijanskom i češkom jezku. U štampi su i prve ilustrovane bajke iz ovog
izbora koje će se pojaviti na španskom jeziku.
0 Komentara