Knjiga „Nosioci crnogorskih odlikovanja 1841–1921" promovisana sinoć na Cetinju u organizaciji Matice crnogorske i Zetskog doma
Djelo Anđe Kapičić je svjedočanstvo crnogorskog nacionalnog identiteta i slobodarske tradicije
Trotomno
djelo „Nosioci crnogorskih odlikovanja 1841–1921", koje je priredila
istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica Anđe Kapičić, a nedavno objavila
Matica crnogorska, promovisano je sinoć u Kraljevskom pozorištu „Zetski
dom" na Cetinju. O knjizi su govorili urednik izdanja Ivan Ivanović, vojni
istoričar Srđa Martinović, istoričari Vukota Vukotić i Božidar Šekularac.
Ordenje u
modernim državama predstavlja materijalizovani simbol nezavisnosti, časti i
zahvalnosti, objasnio je generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović.
Kao vrhovni instrument državne reprezentativnosti, ono odražava istorijski
kontinuitet i vrijednosti koje jedna nacija njeguje. Državna odlikovanja su
ujedno i znak prepoznavanja herojskih i nesebičnih podviga koji služe kao
moralni uzor cijelom društvu.
– Dok je u
feudalnom dobu ordenje bilo rezervisano isključivo za plemstvo, u 19. vijeku,
pod uticajem tekovina Francuske revolucije, uvodi se koncept da svaki građanin
može biti odlikovan za zasluge prema otadžbini. Stoga ono istovremeno ima
snažan kohezioni značaj za društvo. Državno ordenje ima funkciju povezivanja
građana sa institucijama sistema i snaženja svijesti o značaju države. Ordenja
načelno, pa i u crnogorskom slučaju, pogotovo perioda koji djelo pred nama
obrađuje, ponajprije imaju moralni i počasni značaj, a sasvim rijetko materijalnu
i statusnu korist – rekao je Ivanović i dodao da je jedna od najbitnijih
funkcija ordenja u 19. vijeku istovremeno legitimizacija i izgradnja
nacionalnog identiteta.
– Nove ili
oslobođene države koristile su ordenje da bi dokazale svoj suverenitet i državni
legitimitet. Crna Gora to čini u vrijeme knjaza Danila, čiji jubilej – 200
godina od rođenja – obilježavamo ove godine. On je 1853. godine ustanovio Orden
za nezavisnost, kao prvi crnogorski orden, nakon Njegoševih medalja za hrabrost
iz 1841. i 1851. godine, čime jasno šalje poruku Evropi o postojanju nezavisne
države. To je istovremeno vizuelni simbol koji poručuje da država ima sopstvenu
istoriju, zakone i pravo da nagrađuje. Za države koje su slobodu izborile na
bojnom polju, ordenje je bilo ključno za uobličavanje priče o nacionalnom
heroizmu. U državi gdje je ratnička tradicija bila osnova društva, orden je bio
javno priznanje muškosti, patriotske dužnosti i vjernosti gospodaru. On je
transformisao plemensku svijest u modernu nacionalnu lojalnost prema državi i
njenom vladaru – rekao je Ivanović.
Prema
riječima istoričara Božidara Šekularca, Anđe Kapičić je na sebe preuzela
značajan zadatak da sačuva od zaborava i predstavi javnosti brojne ličnosti iz
istorijskog života i trajanja Crne Gore. O mnogima od njih se malo znalo.
– Taj
mozaik istaknutih ličnosti iz Crne Gore i van nje pokriva period od blizu
jednog vijeka, nastanak crnogorske knjaževine i kraljevine, sa svim usponima i
padovima – rekao je Šekularac i dodao da je srećna okolnost što je autorka bila
na izvoru informacija, u čijoj obradi je i sama učestvovala. Posebno značajnim
smatra njen opširan, stručno obrađen i argumentovan uvod na 40 strana, u kome
se opisuje svrha i značaj rada na ovakvoj publikaciji.
– Anđe
Kapičić je svojim djelom doprinijela sagledavanju istorije Crne Gore u jednom
važnom segmentu, ali i u cjelosti. O nosiocima crnogorskih odlikovanja pisalo
se uglavnom uzgred, od slučaja do slučaja. Na sreću, našao se naučnik da
objelodani sve odlikovane u periodu od 80 godina. Ova knjiga predstavlja trajnu
vrijednost u istorijskoj svijesti Crnogoraca. Te abecedne bilješke i podaci o
vitezovima crnogorskih odličja ostali su kao trajni tragovi prošlosti Crne
Gore, bilješke o jednom društvu, jednoj kulturi – rekao je Šekularac.
Vojni istoričar
Srđa Martinović rekao je da, s jedne strane, autorka ove publikacije iznosi
nove arhivske dokumente o odlikovanjima, skida koprenu zaborava, a s druge
strane govori o jednom broju nosilaca i donosi biografske podatke.
– Pred nama
je svojevrstan registar imena, zanimanja, ordenja i medalja. Jedna ukupnost i
šarolikost crnogorskog postojanja i bivstvovanja u različitom vremenu.
Vrijednost ove knjige nadići će vrijeme u kojem je nastala. Njoj ćemo se iznova
vraćati, vraćaće joj se i svi oni koji budu makar i na trenutak zagledani u
istoriju. Neki će za njom posegnuti i naučno, ali većina će u njoj tražiti
afirmaciju ličnih očekivanja i porodičnog usmenog predanja – rekao je
Martinović.
Istoričar
Vukota Vukotić istakao je da su crnogorska odlikovanja bila pitanje prestiža.
– Ta su
odlikovanja bila i te kako cijenjena i van Crne Gore. Brojni ljudi sa velikih
evropskih dvorova imali su izuzetan pijetet i s ponosom isticali da su
odlikovani od strane vladara Crne Gore i u tome je još jedna veličina ovih
odlikovanja. Ljudi su kralju Nikoli pisali sa svih strana i molili da im se
dodijeli crnogorsko odlikovanje i to je ono što govori o ugledu Knjaževine,
odnosno Kraljevine Crne Gore u svijetu – rekao je Vukotić.
Autorka
knjige „Nosioci crnogorskih odlikovanja 1841–1921" Anđe Kapičić podijelila
je s publikom radost i zahvalnost.
– Rad na
ovoj knjizi trajao je više od jedne decenije. Bio je to dug, zahtjevan i
iscrpljujući, ali istovremeno izuzetno inspirativan put. Bilo je potrebno
prikupiti, proučiti, sistematizovati i objediniti obimnu arhivsku, bibliotečku
i muzejsku građu. Registar ličnosti obuhvata više od 11 hiljada imena, a iza
svakog od njih krije se životna priča ispunjena hrabrošću, žrtvom i
bezgraničnom odanošću domovini. Upravo su te priče bile moja najveća
motivacija. Čitajući svjedočanstva o ljudima koji su u presudnim trenucima
svoje živote stavljali u službu slobode, osjećala sam odgovornost da njihova
imena sačuvam od zaborava i da ih vratim u kolektivno pamćenje kojem i
pripadaju – rekla je Kapičić.
0 Komentara