Politika

Đenero: Cilj Hrvatske i EU nije da se Crna Gora marginalizuje

Avg 12, 2024 1 Komentara

(15 riječi)

Hrvatski analitičar smatra da ta zemlja neće preduzimati dalje mjere prema Crnoj Gori.

Kada je riječ o odgovoru na Mandićeve provokacije, važno je da on bude ograničen, jer cilj i Hrvatske i Evropske unije nije da se Crna Gora marginalizuje i potisne iz pristupnog procesa, nego da se demokratskoj suverenističkoj Crnoj Gori pomogne da ona nastavi voditi proces evropeizacije svoje zemlje, kao što ga je uspješno vodila do avgusta 2020. Nažalost, trenutno smo jako daleko od ostvarivanja takvog poželjnog stanja – kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero. Ističe da je i bez formalnog stavljanja na listu, jasno je da je i Krapović, kao i svi drugi Bečićevi ministri na listi onih s kojima nema nikakvog razgovora, kad je riječ o hrvatskoj administraciji.

Smatrate li je zabrana ulaska u Hrvatsku Mandiću, Kneževiću i Bečiću imala efekta? Imate li utisak da je retorika u Crnoj Gori drugačija?

ĐENERO: Prateći crnogorske medije, zaključujem da je suverenistička, proevropska Crna Gora, koja je i nekad i danas uživala poštovanje u Hrvatskoj, jasno razumjela namjeru simboličnog gesta Ministarstva vanjskih poslova. Taj gest usvojen je odmah nakon rekonstrukcije Spajićeve vlade i odmah nakon formalnog ulaska ministara iz bivšeg DF-a u njegov kabinet. Odlukom o zabrani ulaska u Hrvatsku trojici šefova stranaka koje sudjeluju u vladajućoj koaliciji, poslata je jasna poruka o tome s kojim političkim opcijama (dakle, s DF-om i Demokratama) hrvatska administracija ne namjerava komunicirati. U Hrvatskoj su svjesni da je cilj Andrije Mandića i njegove „operacije Jasenovac“ bio da Hrvatska blokira pristupne pregovore Crne Gore i da tako stvori za sebe win-win situaciju: da spriječi da Crna Gora ponovno postane lider u pristupnom procesu i tako osigura manevarski prostor svojim gospodarima (Vučiću i Putinu) da utiču na crnogorski politički život, a da pritom krivicu za bankrot crnogorskog evropskog puta prebaci na Hrvatsku. Budući da je političkoj klasi u Hrvatskoj jasna Mandićeva namjera, vjerovatno je da će odgovor na provokacije iz dijela Spajićeve koalicije, i to onog njenog dijela koji ima „veto vlast“ u Crnoj Gori, ovime završiti.

Kad je riječ o odgovoru na Mandićeve provokacije, važno je da on bude ograničen, jer cilj i Hrvatske i Evropske unije nije da se Crna Gora marginalizuje i potisne iz pristupnog procesa, nego da se demokratskoj suverenističkoj Crnoj Gori pomogne da ona nastavi voditi proces evropeizacije svoje zemlje, kao što ga je uspješno vodila do avgusta 2020. Nažalost, trenutno smo jako daleko od ostvarivanja takvog poželjnog stanja.

Imate li informacije planira li Hrvatska neke nove mjere protiv zvanične Podgorice, recimo proširenje ove liste?

ĐENERO: Mislim da takve mjere trenutno nijesu potrebne. Kad su šefovi koalicionih stranaka označeni kao nosioci patogenog uticaja, jasno je da se nespremnost na bilo kakav razgovor odnosi i na njihove sljedbenike. Uostalom, još u januaru je potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova Ivan Anušić odbio razgovore sa Bečićevim ministrom Draganom Krapovićem, i to sasvim sigurno nije napravio bez konsultacija u vrhu hrvatske vlade. I bez formalnog stavljanja na listu, jasno je da je i Krapović, kao i svi drugi Bečićevi ministri na listi onih s kojima nema nikakvog razgovora, kada je u pitanju hrvatska administracija.

Jesu li zvanična Podgorica i Zagreb partneri, možemo li i dalje računati na pomoć na evropskom putu?

ĐENERO: AdmIpak, valja znati da se u Hrvatskoj silno cijeni to kako je hrvatska manjinska zajednica u Boki integrisana u crnogorsko društvo, a poznavaoci političkih odnosa Adrijana Vuksanovića smatraju najdarovitijim hrvatskim političkim liderom u susjednim državama. Hrvatska je ponosna na njegovo ponašanje u odnosu na crnogorske suverenističke opcije i sve to osigurava da Hrvatska i Crna Gora mogu obnoviti staro evropsko i evroatlantsko savezništvo, praktički dan nakon formiranja nove suverenističke administracije u Crnoj Gori.e Dritana Abazovića, dvojice koji su sa crnogorske strane pokušali stvoriti uslove za obnovu saradnje.