Analiza CNN-a: Šta se krije iza Putinove spremnosti na primirje u Ukrajini?
Petina Ukrajine za mir u istočnoj Evropi, stoji u ponudi ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon više od dvije godine rata.
Iznenadni mig iz Moskve da je vrijeme za povratak za
pregovarački sto iznenadio je i otvorio nekoliko pitanja. Zašto Putin predlaže
pregovore u periodu vojnog uspjeha i koja je njegova računica?
U petak je iznenadila vijest da je ruski predsjednik
Vladimir Putin spreman da prekine rat u Ukrajini i započne mirovne pregovore.
Izjave su za agenciju Rojters najprije potvrdila četiri ruska izvora, a dan
kasnije, Putin je svoj stav javno iznio i za vrijeme posjete Bjelorusiji.
Pritom je istakao kako ne namjerava da pregovara o povratku ukrajinskih
teritorija koje su sada pod ruskom okupacijom i čine otprilike jednu petinu
cijele Ukrajine.
Predstavljena ideja o prekidu vatre u istočnoj
Evropi značila bi da Rusija ne bi postigla svoj cilj okupacije cijelog regiona
Donjeck, a ujedno bi potisnula izjave državnog vrha Ukrajine da neće Rusiji
prepustiti niti jedan pedalj teritorije.
Kako se ističe u analizi CNN-a, Putinovu ponudu
treba posmatrati s dosta opreza, posebno imajući u vidu dosadašnja iskustva
Ukrajine i Zapada s ruskom diplomatijom.
Treba obratiti pažnju i na kontekst Putinovih izjava
o mogućnosti primirja. Učinio je to tokom posjeta bjeloruskom predsjedniku
Aleksandru Lukašenku, koji se dogodio tokom zajedničkih rusko-bjeloruskih
vježbi s taktičkim nuklearnim oružjem. Putin je govorio o miru u Bjelorusiji, a
okolnosti njegove izjave odavale su sve, samo ne miroljubiv utisak.
Najavljujući spremnost na mirovne pregovore, Putin
je doveo u pitanje i legitimitet ukrajinskog predsjednikaVolodimira Zelenskog.
Iz Kremlja su već stizale slične izjave nakon što su predsjednički izbori u
Kijevu odloženi zbog rata.
Istovremeno su se pojavili nepotvrđeni izvještaji da
je privatni avion bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča sletio u
Bjelorusiju. Janukovič, koji se smatra proruskim čovjekom, pobjegao je iz
Ukrajine 2014. nakon nasilnih protesta i pucnjave na demonstrante.
Zašto
Putin baš sada govori o miru?
Sama mogućnost Janukovičeve prisutnosti na susretu
Putina i Lukašenka podstakla je nagađanja da se Kremlj ponovo nada povratku
svoje marionete u Ukrajinu. Manje brutalan cilj Rusije mogao bi da bude
ustoličenje predsjednika lojalnog Rusiji u Kijevu, koji bi zaustavio put zemlje
prema Evropskoj uniji i NATO-u. Takav bi potez, s obzirom na bijes ukrajinskog
stanovništva, najvjerovatnije zahtijevao čvrstu ruku ruskih okupacionih snaga.
Zašto ruski predsjednik govori o miru u trenutku
kada ruska vojska bilježi najveće uspjehe na frontu? Diplomatija je za Rusiju
uvijek bila ratno oružje. Razgovarala je o miru u Siriji 2015. dok su ruski
borbeni avioni bombardovali civile u područjima pod kontrolom pobunjenika.
Iste godine pregovarala je o miru s Ukrajinom, dok
su plaćenici i separatisti koje podržava Kremlj bili u punoj ofanzivi na
strateški grad Debaljcevo. Nepovjerenje u rusku iskrenost u pregovorima stoga
nije cinično, već praktična nužnost. Iskustvo pokazuje da Moskva smatra da se
isplati pregovarati ako neočekivano postigne povoljan ishod bez nasilja ili
protivniku ponudi razlog da prestane s borbom.
Postoje još dva razloga za ovakav potez Rusije.
Ukrajina i njeni saveznici planiraju mirovni sastanak u Švajcarskoj u junu na
kojem će raspravljati o mirovnom sporazumu bez Rusije, što bi ukrajinsko
vođstvo bilo spremno da prihvati.
Zelenski je izrazio nadu da će doći i Kina koja je
inače ruski saveznik, ali ne podržava u potpunosti rat u Ukrajini. Putinove
izjave o spremnosti za mir mogle bi da odvrate Peking od učestvovanja, a
ukrajinski ministar spoljih poslovaDimitro Kulebaveć ga je u petak optužio za
pokušaj sabotiranja sastanka.
Iluzorna
pozadina da je mir iza ugla
Drugi razlog zašto je Putin upravo sada izrazio
spremnost na mir je poruka koju želi da pošalje Zapadu. Pokušava da sugeriše
evropskim populistima i Trampovim republikancima da postoji jednostavan dogovor
koji bi zamrznuo borbe na frontovima na kojima Ukrajina ima značajne gubitke.
Vojna podrška Kijevu je skupa i sve nepopularnija.
Putin sada vidi trenutak izborne slabosti u SAD-u i
drugim evropskim zemljama, na šta je odgovorio nejasnim nagovještajem da je
možda vrijeme za diplomatiju. Vjerovatno će pronaći podršku među onima koji se
nadaju da će rat u Ukrajini jednostavno nestati i onima koji su nesvjesni
egzistencijalne prijetnje pobjedničke i hipermilitarizovane Rusije istočnim
članicama NATO-a.
0 Komentara