Knjiga „Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“ Radovana Radonjića promovisana u Matici crnogorskoj
Brevijar Radonjićevog obimnog stvaralačkog opusa
Jedan je južnoamerički Nobelovac rekao da je
nostalgija zaustavljanje vremena da bi se malo poigrali i nasmijali. Za nas je
nostalgija zaustavljanje vremena da bi pričvrstili mitove, podvale i prevare i
na njima gradili viđenje naše budućnosti – rekao je prof. Radovan Radonjić
tokom promocije knjige „Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“ koja je
održana sinoć u prostorijama Matice crnogorske.
Radonjić je, između ostalog, govorio i tome da sve dok
je u Crnoj Gori sve pod ključem SPC„mi ne možemo biti ni članovi Evropske
unije, niti ćemo se maći odavde đe smo“.
– Imate sada poklapanje dva vrlo neprijatna trenda.
Jedan čini populizam što dolazi iz Evrope sad s njenim obećanjima da će
napraviti El Dorado u Crnoj Gori u kome će se živjeti kao niđe u svijetu, tako
što će povećavati plate, a ne znamo na osnovu čega. A drugi je što mi u ovim
svađama koje imamo, političkim, i u ovim raspadima koji nijesu slučajni, nego
su stvar igre i dokazivanja da svaka danas frakcija partijska, svaki
skupštinski klub, ako se posvađaju između sebe, mogu zapriječiti funkcionisanje
bilo kog državnog organa – objasnio je Radonjić.
Publicista Milorad Pustahija profesora Radonjića je
nazvao „političkim disidentom dobrih namjera“.
– On nikad nije bio protiv deklarativno najavljenih
ciljeva prethodne vlasti, ali je bio protivnik njihove političke pragme i to na
naučno ozbiljno utemeljen način uz već poslovičnu nepokolebljivost. Evo i ovom
prilikom „pravi probleme“, knjigu koju promovišemo teško je razmatrati
pojedinačno i samu za sebe jer vrvi od citata i poziva na utemeljena i obimna
razmatranja društvenoistorijskih i političkih fenomena iz naše prošlosti. Tako
da hronološki poređani politički eseji u ovoj knjizi podsjećaju na brevijar
Radonjićevog obimnog stvaralačkog opusa i kao poziv na njegovo ozbiljno
čitanje. Ne zaboravimo da su neka od njegovih kapitalnih djela dočekana
„gromoglasnom ćutnjom“. No, i duh spaljenih knjiga je preživio pa će preživjeti
i duh prećutanih, ali će duh generacija potaknutih na ćutnju biti osiromašen.
Prećutali smo mi, doduše, i srbizaciju i klerikalizaciju i primitivizaciju svih
segmenata društva i glorifikaciju nekompetentnosti i neartikulisanosti kadrova
u najvišim državnim institucijama– rekao je Pustahija.
Profesor na Fakultetu političkih nauka Zlatko Vujović
podsjetio je na dane kad je kod profesora Radonjića slušao predavanja na
predmetu Istorija političkih teorija.
– Učio nas je, između ostalog, da vodimo računa i da
ne izgubimo integritet u onome što istražujemo, onome čime se bavimo i što
zastupamo, ali ne na bazi emocija, nego na bazi nečega što je utemeljeno na
činjenicama, nečega što volimo danas u političkoj nauci da kažemo evidence
base, utemeljeno na dokazima, tako i njegovi radovi nijesu radovi koji su
objavljeni u nekom časopisu, u nekom dnevniku, već su prije svega utemeljeni na
naučnoj metodi, gdje je argumentacija veomajasna, precizna i do zaključka je
onda lako doći – rekao je Vujović.
Građanski aktivista Rade Bojović je govorio o
okolnostima koje su bile razlog nastanka tekstova zastupljenih u publikaciji
„Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“, s akcentom na suštinskom
sunovratu koji je naša država doživjela 1989. godine. Istakao je da
dezintegraciju iz 1918. godine živimo i danas.
– Ja mislimda Crna Gora nema nikakvu perspektivu i da
će postati obesmišljena država ukoliko se ne reintegriše. Naravno, ona se ne
može reintegrisati tako što ćete pomiriti fašizam i antifašizam, ne možete
pomiriti velikosrpsku ideologiju i crnogorsku independističku ideju, ne možete
pomiriti ljevicu kojoj je stalo do pravde i crnogorski predatorski kapitalizam
koga gledamo zadnjih 30 godina. Ona se, po meni, može pomiriti samo na
superiornosti i pobjedi onih političkih ideja koje su jedine emancipatorske. To
je antifašistička ideja kao neko naše nasljeđe, ideja koja će voditi računa o
nečemu što je i dio naše konstituente; mi smo socijalna država na papiru, iako
u praksi to nijesmo. Mi smo država koja teži ka Evropskoj uniji,dok u praksi
imamo unutrašnju politiku koja je u mnogo čemu dekonstrukcija toga, mi smo
država koja u ovih 30 godina pokušava da iznjedri neku autonomiju, a stalno
tone u jednu marionetsku ulogu koju ne može da izbjegne – rekao je Bojović.
Knjiga „Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“ objavljena je u februaru u izdanju Matice crnogorske.
Promocija se može pogledati na YouTube kanalu Matice crnogorske:https://www.youtube.com/watch?v=BkHMFmpO3VA
0 Komentara