Ekonomija

KAKO JE MINISTAR VLADIMIR MARTINOVIĆ VODIO OPŠTINU: Taksista farba Spomen dom u Kolašinu u dilu vrijednom više od pola miliona eura

Nov 03, 2023 1 Komentara

(15 riječi)

Da Martinoviću rodni grad nije služio samo kao pit stop, pokazuju i sumnje u brojne nepravilnosti koje je Portal Aktuelno objavio, ali i u potencijalne koruptivne radnje koje bi morale biti predmet istražnih organa. Jedan od tih poslova je i rekonstrukcija Spomen doma u Kolašinu. Iako je budžetom za ovu godinu, bilo predviđeno 200 hiljada eura za ove namjene, taj iznos je povećan na 550 hiljada, a da niko ne zna na osnovu kojih pokazatelja.

Jedan od najljepših primjera crnogorske poslijeratne arihtekture, čuveni Spomen dom u Kolašinu, „rekonstruiše“ taksista iz Kolašina, kao podizvođač kompanije koja je dobila posao vrijedan više od pola miliona eura! I to sve bez mišljenja nadležnih institucija koje su morale da budu uključene u čitav proces, od Ministarstva kulture, preko Uprave za zaštitu kulturnih dobara, do stručnih lica koja se bave rekonstrukcijom i restauracijom spomenika kulture.

Sve ovo se odvija u kratkom zadržavanju Vladimira Martinovića na mjestu predsjednika Opštine Kolašin. Da mu rodni grad nije služio samo kao pit stop, pokazuju i sumnje u brojne nepravilnosti koje je Portal Aktuelno objavio, ali i u potencijalne koruptivne radnje koje bi morale biti predmet istražnih organa.

Jedan od tih poslova je i rekonstrukcija Spomen doma u Kolašinu. Iako je budžetom za ovu godinu, bilo predviđeno 200 hiljada eura za ove namjene, taj iznos je povećan na 550 hiljada, a da niko ne zna na osnovu kojih pokazatelja.

Nakon izbora izvođača radova koji je posao dobio i potpisivanja ugovora, izabrani izvođač nalazi podizvođača iz Kolašina, taksistu po profesiji, koji farba Spomen dom.  Iako su kulturna dobra, prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, valorizovani dio kulturne baštine od opšteg interesa, to znači da je to segment kulturne baštine koji je država formalno prepoznala i u posebnoj je obavezi da ga čuva. To dalje znači da svi radovi na spomenicima kulture moraju biti predmet interesovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, njihovih nalaza i elaborata, uz stručni nadzor. Da li je to sve urađeno u slučaju Spomen doma u Kolašinu koji je, kao značajno djelo jugoslavenske arhitekture predstavljen i na izložbi “Toward Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948-1980” (MOMA, New York, jul 2018. – januar 2019.)? Po izboru platforme World Monuments Fund, Spomen dom se našao i među 30 najatraktivnijih arhitektonskih dostignuća u svijetu.

Može li krečenje da košta pola miliona eura? U Martinovićevoj računici odavno se saldo ne slaže, ali ne na štetu aktuelnog predsjednika Opštine i ministra.

Da je Spomen dom trebalo rekonstruisati, znaju odavno svi u Kolašinu.  Izgrađen 1976. godine, smješten u samom centru grada okruženog planinama, ova građevina predstavlja jedinstveni primjer spoja moderne arhitekture i gotovo netaknute prirode. Spomen dom predstavlja sublimaciju obilježavanja događaja iz Drugog svjetskog rata koji su se u Kolašinu održali kao slobodarsko-partizanskoj teritoriji.

Dizajnirao ga je poznati slovenački arhitekta Marko Mušič u spomen na prvu skupštinu Nacionalnog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke.

Martinović se pohvalio pismom zahvalnosti arhitekte Mušiča na rekonstrukciji Spomen doma. Mušič očigledno ne zna o kakvoj se rekonstrukciji radi, te da su na zdanju koje je dizajnirao nakačeni klima uređaji – split sistemi, koji uveliko narušavaju izgled ovog zdanja.

Portal Aktuelno je među prvima pozdravio odluku lokalnih vlasti da se rekonstruiše ovaj spomenik, predlažući da rekontrukcija  objekta ide u pravcu njegove prenamjene u muzej savremene umjetnosti Crne Gore. To bi predstavljalo unikatan projekat u svijetu – da se muzej savremene umjetnosti nalazi u zdanju koje predstavlja spomenik savremene umjetnosti i arhitekture sam po sebi. Poznato je da je Kolašin centar investicija u turizmu, uz otvaranje prve dionice auto puta. Tako se i za Spomen dom otvara nova perspektiva, posebno ako se ima u vidu da Crna Gora nema muzej savremene umjetnosti. Jer ako se zna da se u Kolašinu trenutno gradi 2.500 smještajnih kapaciteta sa preko 5.000 kreveta, takav muzej bi bio i nova turistička ponuda grada.

Nakon godinu dana od ove odluke, očigledno je da su lokalne vlasti na čelu sa Martinovićem bile više zainteresovane za ličnu dobit nego za napredak grada. U svemu tome imali su i svesrdnu pomoć tajkunskih medija, koji su im davale medijski prostor za javno “pranje” odluka bez opravdanja, stručnih analiza i mišljenja. Da li su to radili iz entuzijazma, ili nekih drugih, mnogo konkretnijih razloga, tek, mnoge potencijalno štetne odluke po budžet, građane i grad nikada nijesu zavrijedile medijsku pažnju nijedne od brojnih platformi medijskog ganga. Za čiji džep, pokazaće vrijeme.

L.P.Đ.  aktuelno.me