Društvo

Igra i pjesma ne znaju za godine

Okt 24, 2023 1 Komentara

(15 riječi)

Ovo druženje oplemenjuje dušu. Ne zaboravljamo na ono što čovjeka čini srećnim, jer svako doba ima svoje čari i ljepote. Ovo treće doba dopunilo je onu mladost. Mi smo ovdje kao jedna porodica, kao da se znamo godinama, muzika i pravo drugarstvo daju šmek trećem dobu – kazala je šezdeset sedmogodišnja članica FA ,,Treće doba” Milanka Šćepanović, bivša rukometašica ,,Budućnosti” i rerezentativka Crne Gore i bivše Jugoslavije

Umjesto zatvaranja u četiri zida ili šednika po parkovima i kafanama i žaljenja kako boli kičma, te fali ovo, fali ono, ili ova vlast valja ona ne valja, najstariji folkloraši u Crnoj Gori lijepo se zagriju, pa u pratnji harmonikaša Mirsada Grude pušte glas, uhvate se za ruke i opletu kolo u prostorijama penzionera u Momišićima. 
U pitanju je prvi Folklorni ansambl penzionera u Crnoj Gori, ,,Treće doba”, koji je prije četiri godine registrovan kao nevladina organizacija, a čijim članovima bi na igri i pjesmi, a ponajviše na energiji i vedrom duhu mogli pozavidjeti i znatno mlađi. Ovdje se u kolo hvataju nekadašnji pravnici, pukovnici, bankari, profesori, kuvari, auto serviseri, ljudi različitih profesija i konfesija koji potiču iz različitih sredina, a koji svojim specifičnim smislom za humor oplemenjuju zajedničko druženje, nakon kojega svi pođu doma lijepo raspoloženi.
VESELA DRUŽINA 
Ovu pozitivnu i uigranu družinu penzioneri širom Crne Gore, ali i šire, rado pozivaju da im dođu u goste. Gotovali su u Plavu, Rožajama, Pljavljima, a protekle nedjelje u Sjeneci, gdje je održan skup penzionera iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedinije, sa Kosova.
-Nas su pozvali iz Crne Gore. Kažu da im je čast i zadovojstvo da im dođemo u goste. Mi im uljepšamo druženje, igramo i pjevamo, podstaknemo i njih, vjerujte poslije izvjesnog vremena svi nam se pridruže u pjesmi i igri – započinje razgovor osnivač, predsjednik i koreograf FA ,,Treće Doba” šezdeset sedmogodišnji Zoran Popović, u prostorijama Kluba penzionera u Momišićima gdje smo u petak veče prisustvovali njihovoj probi. 
Poziv im je stigao i iz Buarske, gdje će u maju naredne godine učestvovati na festivalu veterana folklora. 
-Probe držimo dva puta sedmično. Traju po dva sata. Ali, ususret tom festivalu povećaćemo na tri puta, kako bi se dobro pripremili za nastup – kazao je Popović, koji je od 1972. godine sa FA ,,Mirko Srzentić” proputovao gotovo čitav svijet, a radio i kao folklorni koreogaf u KUD-u ,,Nikola Đurković” iz Kotora i KUD-u ,,Titeks” iz Podgorice.

PRKOSE GODINAMA: Sa probe u klubu penzionera u Momišićima
Šezdeset sedmogodišnja Milanka Šćepanović, bivša rukometašica ,,Budućnosti” i rerezentativka Crne Gore i bivše Jugoslavije, skoro 30 godina se bavila aktivno sportom. Kaže da joj period mirovanja od kada je pošla u penziju uopšte nije prijao, jer je od svoje četrnaeste godine pa do šezdeset i neke bila veoma aktivna. Zbog toga je odlučila da se priključi FA ,,Treće doba”.
- Članica sam ovog ansambla od kada ga je osnovao Zoran Popović. Nikad ranije nisam igrala folkor, ali muzika mi je u krvi. Da se nisam bavila sportom, vjerovatno bih se bavila pjevanjem i igranjem. Ali, prevagnulo je ono što više srcu leži, a to je bio sport – priča Šćepanović. 
U ,,Trećem dobu” nema takmičarskog duha, ali ne fali lijepog druženja i rekreacije. 
-Ovo druženje oplemenjuje dušu. Ne zaboravljamo na ono što čovjeka čini srećnim, jer svako doba ima svoje čari i ljepote. Ovo treće doba dopunilo je onu mladost. Mi smo ovdje kao jedna porodica, kao da se znamo godinama, muzika i pravo drugarstvo daju šmek trećem dobu – poručuje Milanka.
Smatra da ne treba čovjek da se povuče iz društva kada pođe u penziju.
-Ovo naše podneblje je takvo da čim čovjek pođe u penziju kao da je otpisan. Ne, svako je doba doba ljepote, čovjek treba da organizuje vrijeme samom sebi. Zato preporučujem svim penzionerima i penzionerkama da nađu sebi neku zabavu, bilo da je to folklor, joga, šetanja, što god, samo da se druže, jer žiovt je veoma kratak i brzo prođe – zaključila je naša proslavljena rukometašica, koja je nakon završetka karijere bila veoma uspješna i u kuglanju i plivanju.
KAO PORODICA
Najstariji čan Društva, sedamdeset trogodišnji pukovnik u penziji Miloš Kalinić floklor je počeo da igra u sedamdesetoj godini, nakon teške bolesti, raka želuca.
- Šest godina je prošlo od operacije. Ovo mi mnogo znači u održavanju kondicije. Potpuno sam ozdravio, osjećam se kao da nikad nisam imao tu bolest. Svakome bih preporučio, od svojih vršnjaka, kolega, mlađih i straijih, da se uključe u ovakve grupe, to će im mnogo značiti, za fizičko i mentalno zdravlje i priznanje u društvu. Opšte je poznato da je organizumu potrebna fizička aktivnost da bi bio zdrav. Folklor pruža sve to, a još uz muziku, pa i kad ti se baš ne igra i nisi raspoložen, pjesma te probudi, cimne, i onda još bolje održavaš svoju kondiciju i zdravlje – poručuje Kalinić.
Poštovanje tradicije, ističe on, daje potpun smisao njihovom druženju.
- Gotovo sve njih sam ovdje upoznao, mnogo se poštujemo i volimo, mi smo kao jedna velika porodica. Ove žene gledamo kao sestre, one nas kao braću – zaključuje najstariji clan ,,Trećeg doba”, iskazujući žal što se niko od njegovih prijatelja, uprkos samo pozitivnim komentarima i divljenju, nije pridružio ovom Društvu.
Sedamdeset jednogodišnji Ranko Kovačević je član ,,Trećeg doba" od osnivanja Društva.
-Nikada ranije se nisam bavio folklorom. Kako sam, posebno prvih godina, bio neredovan na probama, predugo sam na početku. Tako, stalno pokušavam da ,,uhvatim korak" sa većinom koja je u međuvrenu dobrano uvježbala koreografije. Zahvaljujući koreografu Zoranu i naravno drugarima - saigračima, koji se ne ljute što im kvarim igru, opstajem u ovom zanimljivom društvu. Možda je
razlog mog ,,opstajanja" i taj što smo stalno u deficitu sa muškim glavama – priča Kovačević.
Smatra da svako druženje ima smisla, a posebno ono uz pjesmu i igru.
-Ovdje se u kolo hvataju nekadašnji pravnici, pukovnici, bankari, profesori, kuvari, čuveni auto serviseri i drugi majstori, ljudi različitih profesija i iz različitih sredina. Ima rođenih Podgoričana, ali i prirođenih, doseljenih ne samo iz Crne Gore nego i regiona. Iz svojih radnih i životnih sredina unijeli su u ovo društvo svoj specifični smisao za humor, kojim se stvara lijepa atmosfera, posebno u našim pauzama ili okupljanjima nakon probe, za nas vremešne i malo udebljane, napornih vježbanja. Uz drugarsku atmosferu, igru i pjesmu nastojimo da naučimo ritmiku, ali koliko se može, očuvamo i motoriku, usporimo starenje – poručuje Ranko.
Ovako korišćenje slobodnog vremena, ističe on, mnogo je sadržajnije nego isprazne šetnje ili sjednici po parkovima i ogovaranje vlasti.
-Zato bih preporučio svima, i mladima da se uključuju u folkolrna društva, da sebe oplemenjuju pjesmom i igrom, da kroz folkolrne numere uče tradiciju i upoznaju kulturnu baštinu, svoju i drugih naroda. Uzgred, vježbanjem se skine i po koji suvišni gram, a uči se skladnost pokreta i stiče, u ovom vremenu zaokupljenosti mobilnim telefonima i društvenim mrežama, kultura druženja – zaključuje Kovačević.
Društvo u koje i za ,,uljeze” ima mjesta
Šezdeset dvogodišnja pravnica Edina Bulić, članica Komisije za žalbe Vlade Crne Gore već godinu je članica FA ,,Treće doba”.
-Ja sam neko ko je ovdje ,,uljez”, jer ovo je Udruženje koje je sastavljeno od penzionera, a ja sam još radno aktivna. Na moju veliku sreću i zadovoljstvo, pridružila sam se ovom lijepom, humanom, veselom i pozitivnom društvu. Meni je noćas banja, završila sam uspješno radnu sedmicu i srećna sam što sam sada ovdje sa svojim društvom – započinje razgovor Bulić tokom pauze na probi. 
Navodeći da potiče iz velike porodice gdje su svi muzikalni, a među kojima ima i afimisanih pjevača, kaže da je odrasla uz pjesmu.
-Više od desetak godina bila sam članica Društva ,,Stanko Dragojević”, jedno vrijeme i članica KIC pop hora, nastupala sam i kao solista. Međutim, tokom korone se nismo sastajali, u međuvremenu mi je majka preminula, nakon čega sam se potpuno zatvorila i pala u depresiju – iskrena je Bulić.
Ali, prije godinu, sasvim slučajno, na njenu veliku radost, na jednom druženju srela se sa ovom veselom družinom.
-Među njima je i moj rođak Nijazim Tuzović. Na njegovo insisitiranje da im se pridružim došla sam, iako nikad nisam igrala u nekom folklornom društvu, već samo pjevala. Malo po malo, postala sam članica ove lijepe družine, pjevam i igram, uživam u tome. Svakome bih preporučila da ima neki hobi životu. Deceniju i po sam se bavila jogom, ali sam morala da prestanem. Ovo su lijepe aktivnosti koje daju benefite fizičkom i mentalnom zdravlju. Socijalizacija je na prvom mjestu, osim ovoga mi organizujemo i druženja – zaključila je Edina. 
Cijena članarine je samo dobra volja 
Predsjednik i koreograf FA ,,Treće doba” Zoran Popović navodi da ovo Društvo ima 30 do 40 članova.
-Ljudi vole igru i pjesmu, posebno naše godište. Mi smo i jedino društvo u Crnoj Gori gdje članovi ne plaćaju članarinu – ističe Popović. 
Navodeći da imaju dobru saradnju sa drugim folklornim ansamblima, kaže da im kolege za nastupe pozajme nošnje, jer svoje nemaju. 
-Imamo odličnu saradnju sa svim ansamlblima u gradu, posebno sa ansamblima ,,Mirko Srzentić”, ,,Crna Gora” i ,,Duga Montenegro”, koji nam uvijek izađu usuret – poručuje predsjednik FA ,,Treće doba”.