EP izglasao Rezoluciju o Crnoj Gori: Usvojeni i amandmani kojima se predlaže odlaganje popisa
Poslanici Evropskog
parlamenta usvojili su na današnjem zasijedanju Rezoluciji o Crnoj Gori, a
usvojeni su i amandmani kojima se predlaže odlaganje popisa. U amandmanima koji
se odnose na popis između ostalog se navodi da se Crna Gora da odavno
zakašnjeli popis stanovništva i stanova obavi u skladu sa međunarodnim i EU
standardima i čim se završi politički zastoj u zemlji, te da se ovo važno
pitanje ne koristi kao još jedan izgovor za jačanje polarizacije društva.
Za Rezoluciju je
glasalo 529 poslanika EP, 51 je bio protiv, a 53 je bilo uzdržano.
S 529 glasova zastupnika za,
51 glasom protiv, 53 suzdržana izglasao je danas Evropski parlament Izvještaj o
napretku Crne Gore za 2022. godinu, posljednji u ovom mandatu Evropskog
parlamenta, kojem je autor kao izvjestilac bio hrvatski zastupnik Tonino
Picula.
Picula je sa žaljenjem
ustvrdio kako je očekivao i nadao se da će imati priliku zadnji govor o
Izvještaju o napretku Crne Gore započeti čestitkama Podgorici na sprivođenju
kraju dugih, zahtjevnih i iscrpnih pregovora o članstvu i zajedničkom proslavom
zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja.
“Nažalost, stvarna
situacija, kakva je danas, u velikoj je mjeri demantovala moja, ali i ne samo
moja očekivanja. Crna Gora je doduše otvorila sva pregovaračka poglavlja, ali
nijedno od njih nije zatvoreno u posljednjih šest godina”i istakao je on.
Formalno je i dalje
predvodnica procesa evropske politike proširenja. U praksi, proširenje EU je
dobilo novu političku relevantnost nakon ruske agresije na Ukrajinu, lista
kandidatkinja se proširila, ali gotovo su sve druge zemlje napredovale u odnosu
na ranije pozicije dok Crna Gora propuštala svoje prilike.
Evropski parlament u
usvojenom Izvještaju notira kako je politička situacija u Crnoj Gori
kontinuirano opterećena blokadama, a političkom scenom dominiraju pretežno unutrašnja
sukobljavanja i političke turbulencije. Podrška napretku prema članstvu se
često zadržavala samo na formalnim deklaracijama, dok su neki izabrani
politički predstavnici bili portparoli politika vanjskog uplitanja.
Evropski parlament takođe je
pozdravio rezultate svih izbora koji su se u međuvremenu održali u Crnoj Gori,
te su poštovali legitimitet svih izabranih zvaničnika kojeg su im povjerili
građani Crne Gore.
“Jednako tako, EP poštuje
volju gotovo 80 odsto građana Crne Gore koji nedvosmisleno podržavaju
pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Taj podatak trebao bi obavezivati sve
političke aktere u Crnoj Gori i mogao bi služiti kao kohezivni faktor u visoko
polarizovanom društvu”, poručio je Picula.
Pritom ističe se i uloga
Srpske pravoslavne crkve koja je, nažalost, aktivan politički faktor u Crnoj
Gori, te se često koristi kao sredstvo vanjskog uplitanja u domaće političke
procese.
Izvještaj takođe uredno
registrira i pozitivno ocjenjuje kako je Crna Gora potpuno usklađena sa
zajedničkom vanjskom politikom EU, pa i u pogledu sankcija Rusiji.
Pozdravljaju i imenovanje
troje novih sudija Ustavnog suda kao korak prema rješavanju ustavne krize, a
Izvještaj registruje i poboljšanje u sprečavanju korupcije i pozitivan trend u
radu Agencije za sprečavanje korupcije.
Pozitivno je ocijenjeno i
donošenje nove strategije za reformu javne uprave za razdoblje od 2022. do
2026., no bilježi se i nedostatke napretka u njenom sprovođenju.
Nadalje, zastupnici
pozdravljaju i uvođenje strožih kazni za napade i prijetnje novinarima te
osnivanje ad hoc povjerenstva za praćenje nasilja nad novinarima.
Na znanje je primljeno i
potpisivanje ažuriranog sporazuma između EU-a i Crne Gore o operativnoj
saradnji u upravljanju granicama s Agencijom za evropsku graničnu i obalsku
stražu (Frontex), a posebno se pozdravlja odluku o prestanku programa stjecanja
državljanstva na temelju ulaganja.
“Svi ovi pozitivni koraci bi
značili puno više kada bi se paralelno radilo i na otklanjanju sistemskih
problema, prije svega detektovanih u mjerilima u poglavljima 23. i 24. Koja se
odnose na vladavinu prava i pravosuđe”, poručuju u Izvještaju.
Picula se osvrnuo i na
pitanje sprovođenja popisa stanovništva, još jednog od bitnih faktora
osiguravanja stabilnosti u Crnoj Gori.
“Kako bi se otklonile bilo
kakve nedoumice oko popisa stanovništva, ne govorimo o njegovom bojkotovnju,
već podržavamo sprovođenje popisa kao doprinosa razvojnoj politici svake
zemlje. Ono što predlažemo je da se popis ne koristi kao još jedan politički
alat za dodatnu polarizaciju društva. Otklanjanje političkih blokada bio bi
konstruktivan preduslov za njegovo održavanje na otvoren i transparentan način,
bez ikakvog političkog uplitanja”, rekao je on.
Picula je poručio da se nada
da će Crna Gora u sljedećem mandatu razviti sve svoje kapacitete i uspjeti
prevladati interne podjele i u praksi, a ne samo deklarativno, te se istinski
posvetiti ostvarenju zacrtanih ciljeva.
“Ne zbog EU nego prije svega
građana Crne Gore”, zaključio je Picula.
Evropski komesar za
proširenje Oliver Varhelji kazao je da je Crna Gora smatrana
zemljom koja je najviše napredovala na EU putu, ali je je posljednjih godina
izgubila fokus, te propustila određene prilike.
“Izgubili smo dragocjeno
vrijeme i mi se slažemo sa ovim domom da Crna Gora mora ići naprijed, a to je
moguće samo ako se zaustavi ovaj period političke nepredvidivosti”, kazao je
Verhelji.
Posebno su, dodaje,
zabrinuti da institucije Crne Gore ne funkcinionišu.
Poslanik Evropskog
parlamenta i predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i
pridruživanje Vladimir Bilčik kazao je da dok dočekamo
formiranje demokratskih institucije nakon izbora, Pokret Evropa sad ima jedinstvenu
mogućnost da učini prvi korak u ubrzavanju približavanja EU.
“Oni koji su protiv EU i oni
koji pokušavaju povećati svoj uticaj u Crnoj Gori bi mogli ugroziti ovaj put,
jer oni sigurno neće približiti zemlju EU. Stoga pozivam sve političare da
djeluju odgovorno. Molim vas ostanite na putu ka EU. Samo tako imamo jednu dugoročnu
zajedničku budućnost”, poručio je Bilčik.
Evropski parlamentarac iz Hrvatske Tomislav Sokol upozorio je sinoć da su svjedoci zatiranja identiteta Crnogoraca kao zasebne nacije.
“Budimo otvoreni, jer smo na
korak stvaranja mini Bjelorusije u srcu Evrope, pod kontrolom Vučiča i Rusije.
Molim vas osvijestite se i spriječite to dok još nije kasno”, rekao je Sokol.
Podvukao je da je politička
kriza u Crnoj Gori prouzrokovana od strane antievropskih snaga koje pokušavaju
formirati prosrpsku i prorusku vlast, samo slijed političkog haosa koji traje
od izbora 2020. godine do danas.
0 Komentara