Društvo

Prelazna vlada da ne donosi odluke o značajnim stvarima, ograničiti se na 15 ministarstava

Okt 10, 2023 1 Komentara

(15 riječi)

Zbog nedostatka punog demokratskog legitimiteta, od prelazne vlade se očekuje da bude uzdržana i ne bi trebalo da pokreće nove političke inicijative ili da donosi odluke o značajnim stvarima osim kada to zahtijevaju hitne situacije. To se, između ostalog, navodi u mišljenju Venecijanske komisije na Nacrt zakona o vladi, koje je Venecijanska komisija objavila juče.

Venecijanska komisija ističe da Ustav kao najviši pravni akt mora imati primat, dok, u ovom slučaju predloženi Zakon o vladi Crne Gore, može nazvati „organskim zakonodavstvom“ ili „sistemskim zakonom“, dakle ustavnog ili kvaziustavnog karaktera, ako ne i statusa.

VAŽNO REGULISANJE ODNOSA U SISTEMU

– Ovaj nacrt zakona biće akt koji će Skupština Crne Gore usvojiti kroz redovan zakonski proces apsolutnom većinom, ali je njegov uticaj sistemski i utiče ne samo na sastav i funkcionisanje vlade već i na njenu interakciju sa Skupštinom, predsjednikom. Zbog toga će crnogorske vlasti morati da obezbijede da zakon bude u skladu sa Ustavom, da ne bude u suprotnosti ili ignoriše ustavne odredbe. Zakonodavstvo može, naravno, da prevaziđe određene minimalne zahtjeve Ustava, i da unaprijedi primjenu nekih od osnovnih principa Ustava, kao i da obezbijedi više statutarnih detalja koji se mogu predvidjeti odredbama Ustava, ali ne smiju biti nekompatibilni sa tim uslovima i odredbama – ističe Venecijanska komisija.

Pozdravili su što je broj ministarstava ograničen na 15, kao i prijedlog da se formira sedam osnovnih resora koji se ne mogu spajati sa drugim ministarstvima – pravosuđe, odbrana, unutrašnji poslovi, finansije, spoljni poslovi, zdravstvo i javna uprava.

Kako se ističe, iz praktične i operativne perspektive, poželjnije su fleksibilnije odredbe o kvorumu i pravilima o donošenju odluka. Učešće polovine članova vlade za postizanje kvoruma može se smatrati neophodnim da se izbjegne usvajanje odluke od strane „manjine“, dok većina može biti protiv – ili bar ne za, smatraju u Venecijanskoj komisiji.

– Međutim, opšti uslov da se za donošenje bilo koje odluke ima podrška polovine svih članova vlade može biti rigidan i može ometati rad vlade – smatraju u VK.

DVOJNO DRŽAVLJANSTVO I DRŽAVNE FUNKCIJE

Kada je u pitanju član Zakona koji ograničava državljane drugih država da budu članovi vlade, Venecijanska komisija primjećuje da ne postoje precizni međunarodni standardi o zabrani/nezabrani dvojnog državljanstva za visoke državne zvaničnike.

– Prema članu 9(5) i članu 24(6) Nacrta zakona, državljani Crne Gore koji imaju državljanstvo druge države ne mogu obavljati funkciju predsjednika vlade ili člana vlade i prestaje im mandat ako steknu državljanstvo druge države dok obavljaju te funkcije. Venecijanska komisija primjećuje da ne postoje precizni međunarodni standardi o zabrani/nezabrani dvojnog državljanstva za visoke državne zvaničnike. Države generalno uživaju široku slobodu procjene u regulisanju pristupa svom državljanstvu i prihvatanju dvojnog državljanstva – zaključuju oni.

USKLAĐIVANJE SA USTAVOM

Venecijanska komisija je u zaključcima preporučila izmjenu pojedinih članova Nacrta zakona kako bi se uskladili sa najvišim pravnim aktom države.

– Članove 9, 19, 22, 26, kao i poglavlja XI i XII, treba izmijeniti kako bi se osigurala potpuna usklađenost Nacrta zakona s Ustavom, kao i s načelima zakonitosti i diobe vlasti.

Takođe je sugerisano da se naprave neke izmjene u nadležnostima potpredsjednika vlade.

– Član 10 treba izmijeniti kako bi uključio tekst o mogućnosti imenovanja jednog od potpredsjednika vlade za prvog potpredsjednika vlade koji automatski zamjenjuje premijera u odsutnosti ili privremenoj spriječenosti premijera da obavlja svoje dužnosti, takođe rješavanje potencijalnih upražnjenih mjesta prvog potpredsjednika – sugerišu iz Venecijanske komisije.

Naglašavaju takođe i da treba uvesti ,,fleksibilniji jezik“ u pogledu ograničenja nametnutog tehničkoj (privremenoj) vladi da ne preuzima nikakve nove finansijske obaveze.

– To bi se moglo učiniti navođenjem da vlada kojoj je istekao mandat ne bi trebala preuzimati nove finansijske obaveze osim onih koje su nužne za osiguranje kontinuiteta državnih službi i institucija te redovnog funkcionisanja javnih službi – ističe se u mišljenju VK.

NA ČEKANJU

Podsjećamo, Nacrt zakona o vladi upućen je i Evropskoj i Venecijanskoj komisiji nakon izrade.

Evropska komisija se nije izjašnjavala na tekst Nacrta zakona o Vladi, koji joj je u aprilu poslat na ocjenu, već su kazali da će sačekati mišljenje Venecijanske komisije.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj rekao je da se nada da će do kraja oktobra zakon biti pred poslanicima, te da će u saradnji sa svim relevantnim institucijama, partnerima, organizovati još jednu javnu raspravu u organizaciji Ministarstva javne uprave (MJU) i Udruženja pravnika.

Savjet za reformu javne uprave je krajem decembra 2022. usvojio zaključak kojim se obavezuje Ministarstvo javne uprave da Nacrt zakona o vladi dostavi Evropskoj komisiji radi davanja mišljenja.

Izvor: Pobjeda