Picula: Biće težak posao odvojiti PES od proruskih i prosrpskih partija
(15 riječi)
Evropska unija očekuje sastavljanje proevropske i reformske vlade Crne Gore, kako bi se stvarno vratila špicu zemalja kandidatkinja za članstvo u EU. No, s obzirom na činjenicu da je tokom kampanje Demokratski front zastupao izrazito proruske stavove, te dovodio u pitanje dosadašnji crnogorski put prema EU, kako vjerovati tome da su najednom svi zajedno promijenili stav o članstvu u EU i NATO-u – kaže u intervjuu Pobjedi specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula.
Upitao je kakve su stvarne namjere bivšeg DF-a kad npr. najavama povlačenja priznanja Kosova direktno podstiču destabilizaciju regije.
Iza nas je još jedna godina stagnacije na putu ka EU, pregovori za sastavljanje vlade idu toliko mučno da mandatar nema podršku ni u svojoj partiji, kamoli među ostalim partijama. Kako vidite rasplet, jesu li novi izbori jedino rješenje?
PICULA: Činjenica je da već duže mandatar Spajić ne uspijeva sklopiti dogovor o većini koja bi bila bez koalicije ZBCG, makar je još prije mjesec ustvrdio kako ima podršku barem svoje stranke u tome. Cijeli ovaj period je izgleda dugačak i iscrpljujući test za Pokret „Evropa sad“, koji bi se uspjehom u sastavljanju takve vlade mogao barem formalno odvojiti od prosrpskih i proruskih snaga u Crnoj Gori.
Međutim, znajući pozadinu uspona Pokreta „Evropa sad“, uz izjave predsjednika Jakova Milatovića da želi sklapanje šire koalicije od minimalno nužne za funkcionalnu vladu – to će biti težak posao.
Evropska unija očekuje sastavljanje proevropske i reformske vlade Crne Gore, kako bi se stvarno vratila u špicu zemalja kandidatkinja za članstvo u EU. No, s obzirom na činjenicu da je tokom kampanje Demokratski front zastupao izrazito proruske stavove, te dovodio u pitanje dosadašnji crnogorski put prema EU, kako vjerovati tome da su najednom svi zajedno promijenili stav o članstvu u EU i NATO-u. Uostalom, kakve su njihove stvarne namjere kad, na primjer, najavama povlačenja priznanja Kosova direktno podstiču destabilizaciju regije?
Osim brojnih domaćih izazova, Vaš izvještaj takođe skreće pažnju na sve veću zabrinutost Evropskog parlamenta zbog vanjskog uplitanja, naglašavajući potrebu da Crna Gora bude oprezna protiv kampanja dezinformisanja i uticaja. Kako se izboriti sa time kada gotovo svakodnevno čujemo prijetnje zvaničnog Beograda i brutalne medijske kampanje zašto nema Srba u vladi? Zašto se i dalje toleriše ovakvo ponašanje Vučića?
PICULA: Sve je izraženija zabrinutost u Uniji zbog vanjskog uplitanja i kampanja dezinformacija kojima autoritarni faktori žele destabilizirati države čije su državne strukture osjetljive na takvu vrstu pritiska. Crna Gora je očigledan primjer jer se u posljednje tri godine suočila s mnogim preprekama u pokušaju formiranja stabilnih vlada.
Radi se o ozbiljnim prijetnjama suverenitetu zemlje i njezinom pravu donošenja nezavisnih odluka te predstavljaju pritisak na demokratske institucije. Kako bi se uspješnije mogla suočiti s ovim izazovima, Crna Gora, kao i sve druge zemlje u sličnoj situaciji, trebaju, između ostalog, jačati nivo medijske pismenosti u društvu i promovisati transparentnost. Samo dobro informisani građani mogu prepoznati i suprotstaviti se dezinformacijama.
Negativni tonovi i provokativne izjave, posebno od strane predsjednika Vučića, kontinuirano doprinose eskalaciji napetosti i blokiraju konstruktivniji dijalog Crne Gore i Srbije. Takav pristup ima štetne posljedice ne samo na odnose između dvije zemlje nego i na stabilnost regije u cjelini. Neću se umoriti upozoravajući na toksičnu politiku srbijanskog režima koji svoje unutarnje kontroverze izvozi kao nestabilnost gdje god i kad god može.
Parlamentarci su takođe izrazili zabrinutost zbog sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom i pokušaja promocije Rusije kao zaštitnika. Uticaj SPC u Crnoj Gori nikada nije bio jači, društvo je do te mjere klerikalizovano da postoji bojazan da se društvo okrene ka Istoku. Zašto se SPC ne proglasi neprijateljskom organizacijom kako je to EU već učinila za rusku crkvu?
PICULA: Zabrinutost Evropskog parlamenta u vezi sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) i promocije Rusije kao zaštitnika Crne Gore je legitimna i važna za očuvanje evropske perspektive zemlje. Međutim, važno je napomenuti da donošenje odluke o proglasu neke organizacije neprijateljskom nije jednostavan proces i ima ozbiljne posljedice.
Proglasiti SPC neprijateljskom organizacijom bio bi radikalan korak koji bi prethodno zahtijevao obimnu analizu i dokaze o njenim aktivnostima koje predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili suverenitetu Crne Gore. EU je donijela odluku o proglasu Ruske Federacije neprijateljskom zemljom u sasvim određenom kontekstu na temelju invazije na Ukrajinu i ozbiljnih međunarodnih sukoba i situacija.
U slučaju SPC, važno je obnoviti ravnotežu između zaštite vjerskih sloboda i suvereniteta države. Dijalog sa vjerskim zajednicama, uključujući SPC, trebao bi se voditi načelima poštovanja vjerskih sloboda, dok istovremeno osigurava da vjerske institucije ne zloupotrebljavaju svoj položaj za političke svrhe. Više puta sam upozoravao koliko je za svaku demokratiju opasna klerikalizacija politike i politizacija crkve.
Slučaj „Depo“ pokazao slabosti u pravosudnom i policijskom, ali i sistemu državne sigurnosti
Izvještaj iznova naglašava važnost nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije. Kako u tom kontekstu komentarišete skandalozni slučaj kopanja tunela u Višem sudu?
PICULA: Cijeli je slučaj gotovo nadrealan, pa i bizaran. Nažalost, jasno ukazuje na slabosti u pravosudnom i policijskom sistemu, ali i sistemu državne sigurnosti. Obzirom na više nego snažne indicije o tome da su počinitelji bili državljani Srbije koji su uspjeli pobjeći iz Crne Gore, teško je pomisliti da je riječ samo o propustu u sustavu, već o tome da je organizovani kriminal koji djeluje u Srbiji i Crnoj Gori pustio svoje pipke vrlo duboko. I očito da još nisu u dovoljnoj mjeri neutralizirani, uprkos ozbiljnom trudu Crne Gore da im stane na kraj.
Izvor: Pobjeda
0 Komentara