Kada je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan odlučio da Aja Sofiju ponovo prenamijeni u džamiju, zvanična Rusija je to aminovala i kazala da je to unutrašnja stvar Turske. No, kada Crna Gora odluči da Zakonom o slobodi vjeroispovijesti uredi pitanje crkve i crkvene imovine, onda Rusija medijskim, a i brojnim drugim kampanjama kaže da to pitanje utiče na jedinstvo pravoslavnog svijeta, tražeći da se Zakon povuče.

Više puta je zvanična Moskva tvrdila kako tema crkvene svojine u Crnoj Gori za njih ima svjetski značaj i odjek.

Dvostruki aršini zvanične Moskve. Jer, svjesni snage Turske, njenog značaja u svim trgovačkim putevima ruske robe, zvanična Moskva nije ni pomislila da bilo šta kaže Erdoganu, osim da je njegovo pravo da sa Aja Sofijom radi ono što misli da treba.

 Za svojih 1.400 godina postojanja, Aja Sofija bila je glavna katedrala Vizantijskog carstva, džamija Otomanskog, a muzej u savremenoj, republikanskoj i sekularnoj Turskoj posljednjih 86 godina.

Ovako Rusija komentariše njenu prenamjenu u džamiju.

"Smatramo da je to unutrašnje pitanje Turske. Ni mi, niti bio ko, ne treba u to da se miješa", rekao je pomoćnik šefa diplomatije Sergej Verhihin.

I dok je zvanična Moskva puna razumijevanja kada je riječ o ovoj odluci, kada je Crna Gora u pitanju ne prestaje sa pritiscima i porukama kojima pokušavaju da ospore odluke nezavisne Crne Gore i njene zakone.

Tako je portparolka Ministarstva spoljnih poslova te zemlje Marija Zaharova ranije kazala da Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori prevazilazi nacionalne okvire i utiče na jedinstvo pravoslavnog svijeta.

I dok njegova zemlja mudro prihvata odluku Turske, ruski patrijarh Kiril je, kako danas prenose mediji, apelovao da Crna Gora ukine Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je, kako navodi, razdor u crnogorsko društvo, te pozvao zvaničnu Podgoricu da odustane od pokušaja da, umjesto SPC, stvara, kako kaže "neku drugu crkvenu strukturu".

U poruci objavljenoj na sajtu Moskovske patrijaršije navodi se da "vladar sekularne države ne može da stvara crkvu i da nema i ne može ni da bude opravdanja za atak države na nacionalne svetinje koje čuva Crkva", aludirajući na predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Zaključak je, reklo bi se jasan. Moskva preko Zakona o slobodi vjeroispovijesti djeluje, prije svega, politički. Zajedno sa SPC i zvaničnim Beogradom, smatraju da preko svih dešavanja vezanih za pomenuti zakon mogu promijeniti stanje u političkim životu Crne Gore.

Pitanje je da li bi ta uplitanja išla i mnogo koraka dalje da Crna Gora nije pod štitom NATO-a.