Pedeset dvije uspravne smrti
(15 riječi)
Delegacija SUBNORA Crne Gore - antifašisti Danilovgrada,Podgorice I Nikšica sa porodicama strijeljanih položili vijenac sjećanja na Lazinama mjestu četničkog zločina nad 52 mladih prije 79 godina.
...............
Izvor:
(Pobjeda,iz 1994. g)
Uoči 13. jula 1944. godine četnici su, pod okriljem njemačkih fašista, izvršili veliku raciju i uhapsili više od 200 omladinaca iz Danilovgrada i okolnih sela. Bile su to pristalice Narodnooslobodilačkog pokreta, a poslije mučenja u zloglasnoj ,,Jusovaci"izdvojili su komuniste i skojevce i strijeljali ih na Lazinama u noći između 22. i 23. jula.
U to vrijeme u Kosovom Lugu djelovalo je devet aktiva SKOJ-a i tri ćelije Komunističke partije Jugoslavije. Četnici su uspjeli da otkriju organizaciju i četnički sud zakazao je 17. jula javno suđenje na poljani Lazina koje je trajalo četiri dana. Donošenje presude bilo je zakazano za 23. jul u 10 časova. Međutim, u zoru tog dana rodoljubi su povedeni i mučki je strijeljano 29 mladića i 23 đevojke pod komandom Jakova Jovovića i Pavla Đurišića. Polovina omladinki i omladinaca nije imala ni 20 godina...
- Golema je rana za pokošenom mladošću bjelopavlićke ravnice u osvit slobode, ali su generacije ponosne što su oni postali lektira slobode.
Tim riječima se obratio borac Rade Pavićević govoreći na komemoraciji održanoj prije 29 godina, 23. jula 1994, povodom obilježavanja pola vijeka od stravičnog strijeljanja.
- Nikada u našoj istoriji nijesu bili cijenjeni doušnici i mi nećemo dozvoliti izmirenje sa onima koji žele da prekrajaju istoriju NOB-a i da izjednačavaju rodoljube sa slugama okupatora. Neki bi željeli da ugase julske vatre, ali im to neće uspjeti i učinićemo sve da ova mladost ne padne u zaborav - rekao je Pavićević na skupu održanom ispred spomenika za 52 uspravne smrte na Lazinama.
Decenijama se kod spomenika na Lazinama, koji simboliše mladost stradalih i podsjeća na njihovu junačku smrt, okupljao veliki broj građana kojima su još u živom sjećanju žrtve iz te i drugih pogibija oslobodilačkog rata. Najtužnija su uvijek lica u crno zavijenih majki i sestara, očeva i braće...
0 Komentara