,,Dan ustanka i dan državnosti je prilika  da pozovemo gradjane Crne Gore,na put zajedništva, sloge, pomirenja,

na suživot i poštovanje svih vjera i nacija, na ono tako nekad lijepo  “bratstvo i jedinstvo”, koje nam danas tako

fali. Ali cijena tog “zajedništva” ne smije biti odricanje od  boraca  NORa i rodoljuba  i njihove žrtve, nego

upravo na temeljima njihove žrtve treba da gradimo društvo ravnopravnih građana,

socijalne pravde, onako kako su to oni željeli I za što su se borili“- istakla je Vaska Šišević ,predsjednica alijanse žena Zete.

............................................................................................................................

U vrijeme kada  su fašisti krenuli  u osvajačke pohode, kada  je gotovo čitava Evropa  poklekla pred naletom nacizma , Crnogorci su ustali  protiv okupatora. Ustanički plamen  iz Virpazara, Čeva i drugih crnogorskih mjesta  proširio se gotovo čitavom Crnom Gorom.

-Sa ponosom ističemo da se tog trinajestog jula hiljadu devesto četrdeset prve godine

antifašistička Zeta pridružila ustanku protiv okupatora,istakla je Vaska Šišević i nastavila:

 Mnogi životi su izgubljeni u toj

slavnoj borbi, da bi pokoljenja nakon rata, da bi svi mi koji svjedočimo ovom trenutku,

živjeli SLOBODNO. O tome svjedoče, ne samo  Spomenik na Anovima (Zeta)  i imena uklesana na njemu,

već i biste naših istaknutih revolucionara NOP-a i patriota: narodnog heroja Zarije Vujoševića, prvoboraca  Milana Vukotića, Nika Maraša, po kojima su dobile naziv tri osnovne škole u Zeti.

Kao žena, koristim priliku da ukažem i na doprinos žena-boraca u Narodnooslobodilačkoj

borbi. U Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije, borilo se preko sto hiljada žena, od kojih

je oko dvadeset pet hiljada poginulo. Za narodne heroje, proglašena je deveteset jedna

žena, a njih tri hiljade trista četrdeset četiri dobilo je Partizansku spomenicu hiljadu

devesto četrdeset prva. Više od dvije hiljade žena, postale su oficiri u

Narodnooslobodilačkoj vojsci. Žene borci su bile politički komesari, komandanti I

komandiri, referenti saniteta, bolničarke, borci, puškomitraljesci, bombaši, partijski i

skojevski rukovodioci i odbornici Narodnooslobodilačkih odbora.

Među jugoslovenskim herojima, bilo je i osam žena- Crnogorki, a učešće u

Narodnooslobodilačkoj borbi, uzele su i hrabre žene Zete:Vukosava Maraš,  Zora Kavarić, Jana Batrović,te

Grana Vujačić-Kopitović i mnoge druge.One ravnopravno sa muškarcima u brojnim bitkama, ili

radom u pozadini. Mnoge od njih, pa i pomenute, osjetile su svu torturu zlagaslonog zatvora Kuće Rogošića,Jusovače i drugih mučilišta naših rodoljuba.

Na njihovom primjeru požrtvovanja i spremnosti na žrtvu, za luču

slobode, crpimo snagu za odlučno suprotstavljanje svim nasrtajima na tekovine NOB-a,

antifašizma i za ravnopravnost svih u društvu, bez obzira na pol, nacionalnost i vjeru.

O velikim bitkama i patriotizmu, o žaru borbe i hrabrim borcima, do prošle godine, mogli

smo da slušamo od mojeg rođaka po rodu- strica Zarije Vukašinovića, jednog od rijetkih

koji su preživjeli braneci Ljubin grob u bici na Sutjesci. Danas nam o tome govore istorijske

čitanke i spomenici, kao nadahnuće i obaveza da čuvamo slobodu i slobodarski duh i

ukazujemo na sve ono što prijeti da zamrači sunce slobode, što se protivi ideji antifašizma.

Jasno je da je Trinajestojulski ustanak I borba za slobodu, prerasla u borbu za državnost

Crne Gore I njen ravnopravan status u federalnoj Jugoslaviji. Crna Gora je obnovila dugu  

državotvornu istoriju I nastavila da gradi društvo ravnopravnih građana, slobodnih u svojoj

vjeri I nacionalnom opredjeljenju.

I zato smo danas ovdje,da se podsjetimo na velike dane naših patriota  i istovremeno da pozovemo na put zajedništva, sloge, pomirenja,

na suživot i poštovanje svih vjera i nacija, na  ono što se nekada zvalo “bratstvo i jedinstvo”, koje nam danas tako

fali. Ali cijena tog “zajedništva” ne smije biti odricanje od ovih boraca i njihove žrtve, nego

upravo na temeljima njihove žrtve treba da gradimo društvo ravnopravnih građana,

socijalne pravde, onako kako su to oni željeli I za što su se borili.

Dužni smo to svojim precima, dužni smo to junacima, čijim sjenima se danas klanjamo, a

posebno smo to dužni našim potomcima. Oni moraju znati i prenositi dalje ideju

antifašizma i slobodarskog duha na buduća pokoljenja, i ne smiju, kao ni mi, nikada

zaboraviti žrtvu koju su naši borci, antifašisti dali na oltaru slobode.

Neka je slava palim borcima, koji su ugradili živote u temelje savremene  Crne Gore. I sa pravo na spomeniku piše : Sloboda njihovim očima gleda , poručila je Vaska Šišević.