Podgorica – Crna Gora krizu prouzrokovanu pandemijom koronavirusa treba da doživi kao šansu da se ujedine snage, pokrene potencijal i preduzetnička energija, jer je drugoročni cilj Vlade smanjenje uvozne zavisnost, saopštio je premijer Duško Marković.

On je u Skupštini, tokom Premijerskog sata, kazao da je dugoročni cilj Vlade smanjenje uvozne zavisnosti Crne Gore, posebno u oblastima u kojima ima komparativne prednosti, jer je neophodno sačuvati postojeća i obezbijediti nova radna mjesta.

,,Znamo da neće biti lako, ali odlučnost, odgovornost i istrajnost koju smo pokazali u suočavanju sa pandemijom, najbolja su garancija da ćemo se uspješno izboriti i sa svim ostalim izazovima“, rekao je Marković odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista  o mjerama koje Vlada preduzima uoči drugog talasa koronavirusa.

On je podsjetio da je Crna Gora borbu protiv koronavirusa počela na vrijeme, kao i da je Vlada u martu donijela prvi paket mjera koji je imao dominantno socio-ekonomski karakter.

Nakon toga je, prema riječima Markovića, spoveden sveobuhvatan dijalog sa svim uključenim društvenim akterima u culju pripreme drugog paketa mjera, koji je usmjeren prema onima kojima je bio najpotrebniji.

„Cilj je bio da očuvamo supstancu ekonomije i da šanse za razvoj ostanu realne i izvjesne. Vjerujem da smo u najvećoj mjeri uspjeli u tome. Bruto fiskalni efekat drugog paketa mjera iznosio je 75 miliona eura“, saopštio je Marković.

On je dodao da je Vlada formirala poseban tim koji intenzivno priprema i treći paket mjera, koji će imati prije svega razvojni karakter, jer se kriza mora doživjeti kao šansa.

Marković je pozvao građane da daju doprinos u prevazilaženju krize, očuvanju zdravlja i života, ali i da u se najvećoj mogućoj mjeri očuva ekonomija i finansijski sistem.

„Zadatak cijelog društva je da u ovim uslovima pokažemo, možda i na još bolji i cjelishodniji način, ono što će pokazati mnoge druge turističke destinacije – da smo odgovorni i da će u našoj zemlji turisti biti sigurni. Uvjeren sam da ćemo odgovoriti svim tim izazovima jednako kao što smo to uradili i u prvoj fazi pandemije“, poručio je Marković.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević, pitao je Markovića da li se izjave nekih ministara mogu shvatiti kao priznanje Vlade da je neoliberalni ekonomski model, koji vlast u kontinuitetu sprovodi od 1998. godine, doživio krah i doveo do ekonomske korupcije, siromaštva, ekstremne socijalne nejednakosti, dužničkog ropstva i sloma javnih finansija.

Marković je saopštio da je od 2007. godine prosječni realni ekonomski rast iznosio 2,8 odsto, dok je kumulativni rast u bio 42,4 odsto, pri čemu je bruto domaći proizvod (BDP) više nego dupliran.

“Dohodak po stanovniku je od obnove državne nezavisnost povećan 2,2 puta, sa 3,54 hiljada eura na 7,89 hiljada eura, prema preliminarnim podacima Monstata o nominalnom iznosu BDP-a za prošlu godinu”, precizirao je Marković.

Prosječna neto zarada je u istom periodu porasla sa 282 eura na 515 eura, dok je broj zaposlenih prema administrativnim podacima prastao sa 150 hiljada u 2006. godini na više od 203 hiljade u prošloj.

“Od zemalja u regionu, Crna Gora je u prošloj godini imala najveću prosječnu penziju i neto zaradu”, dodao je Marković.

On je saopštio da je ukupan priliv stranih direktnih investicija od 2006. do prošle godine iznosio 10,3 milijarde eura, dok je neto priliv iznosio sedam milijardi eura.

“Potencijal za rast ekonomije kroz investicione aktivnosti, osim u sektoru turizma, postoji i u energetici, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji, što su strateški prioriteti Crne Gore”, naveo je Marković.

On je poručio da ekonomski model zasnovan na slobodnom i otvorenom tržištu čini Crnu Goru zemljom socijalne pravde.

“Ipak, istorijsko zaostajanje za regionalnim i globalnim tokovima ne ostavlja nam prostor za trošnje evremena i resursa kojima raspolažemo, naročito kada se od marta suočavamo sa nezabilježenim fenomenom u novijoj istoriji, koja je učinila da ovo bude trenutak početka jedne velike globalne krize koja će ostaviti nesagledive posljedice na svjetsku ekonomiju”, rekao je Marković.

On je kazao da kada takva kriza izbije, i problem stigne u svaku kuću i na svaki sto, nijedan teorijski model ne može da ga riješi, jer nema istovjetnog primjera u novijoj istoriji.  (Mina)