Dr. sc. Goran Sekulović: GLOBALIZACIJA (DRŽAVA–MEDIJI)
Oči u oči sa etnicitetom u novom ključu globalizacije (IX)
Iako u savremenoj globalizaciji – što je za njenu prirodu, karakter i
suštinu paradoksalno, ali istovremeno i egzaktno istinito – živimo u ''etnička
vremena'' (Dušan Kecmanović: 2001), u postojećoj literaturi još uvijek ne
postoji opšteprihvaćena definicija manjinskog naroda i manjine. To su priznali
i u Ujedinjenim nacijama, a posebno je sporan pojam ''manjina''. Da li je
potrebno reći da ga nitko ne voli? (Siniša Tatalović: 2001). Ovaj pojam je moguć
samo i jedino kao dio kategorijalnog aparata u kojem dominiraju pojmovi
"nacionalne većine", "nacionalne manjine", "manjinskih
prava", "matične" nacionalne države, "manjinskih
naroda", "etničkih i nacionalnih grupa", koji uzeti u apsolutnom
smislu i u balkanskoj varijanti, zakonito idu u anticivilizacijskom smjeru, i
na kraju nužno i "prirodno" završavaju sa tragičnim i užasnim
"etničkim čišćenjima" i drugim nacionalističkim ekstremima "krvi
i tla", nasilnim prekrajanjima granica i slično. Zato se potrebno suočiti
sa ''etnicitetom u novom ključu''. (Ričard Dženkins: 2001) Pojam nacionalne
zajednice, u okviru savremene globalizacije, za razliku od ''manjinskih''
pojmova nema ni u terminološkom ni u suštinskom smislu negativnih konotacija i
primisli. On obuhvata podjednako i većinski i manjinski etnicitet. Svakom
etničkom narodu globalno daje ravnopravnu nacionalnu, pravnu i građansku
legitimaciju bez obzira na njegovu kvantitativnu veličinu i jačinu na bilo
kojem posmatranom teritorijalnom uzorku (državnom, regionalnom, lokalnom). Jer,
''etnicitet nije osobeni atribut manjina, niti je ograničen na egzotične
Druge.'' (Ričard Dženkins: 2001)
Ako uzmemo u obzir da su svi građani jedne moderne pravne i demokratske
države ravnopravni i jednaki pred zakonom, a da u okviru svojih nacionalnih
zajednica (bez obzira, dakle, na brojnost njenih članova), u međusobnom odnosu
svojih članova-pripadnika i u međusobnom odnosu sa drugim nacionalnim
zajednicama i državnim institucijama grade demokratsku, građansku i
multietničku strukturu njihove jedine domovine, onda im jedina matična država
može biti upravo ona, to jest država u kojoj i žive, bez obzira na njihova
objektivna i subjektivna nacionalna, vjerska i politička pripadanja i
opredjeljivanja. Dakle, matična država svim nacionalnim zajednicama jeste i
može biti samo ona u kojoj njihovi pripadnici žive i egzistiraju, tj. čiji su
državljani i u kojoj ostvaruju svoja temeljna ljudska i građanska prava.
Naravno, ljudski je da komuniciraju sa svojim sunarodnicima u drugoj (najčešće
susjednoj) državi, da učestvuju u demokratskim raspravama, ali ne mogu biti dio
procesa odlučivanja u tzv. državi (svog) matičnog naroda. Sve ostalo je stvar
emocija i da kažemo uslovno, "(pra)istorije", koja se mora ostaviti
arheolozima i istoričarima, a voditi život u savremenosti na način moderno i
demokratski koncipirane države u kojoj će svi njeni građani imati sva
zagarantovana ljudska, nacionalna i građanska prava. Valter Benjamin je govorio
o potrebi da se ljudi oslobode emocija kada se radi o istoriji i da pokušaju da
saučestvuju sa Drugima na racionalnoj osnovi, hladne glave i sa ''indolencijom
srca''. (V. Benjamin: 1974)
Kada se ovako razmišlja i postave stvari, onda, dakle, jedni građani
neće razmišljati kao članovi "stada", tj. "većine",
"gomile", ma koliko i kako ona bila (o)pravdana i definisana,
istorijskim ili aktuelnim razlozima i motivima, te im neće "snagu"
inspirisati i davati gola, kvantitativna, odnosno brojčana premoć, na jednoj, i
neće na drugoj strani, drugi građani razmišljati kao uplašeni, usamljeni i
egzotični primjerci i članovi "sekti" i "etničkih i manjinskih
grupa" spremni i pripremljeni ("zgotovljeni" od "inžinjera
ljudskih duša") za nacionalni "odstrel" i "etničko čišćenje",
koje naravno uvijek ima dva lica, odnosno i lice i naličje, što je oličeno u
sintagmi da "batina ima dva kraja". Svako ko propovijeda i sprovodi
nasilje ne bi smio ovo da zaboravi. Tako je u svim aspektima nasilja – od
primjene gole, fizičke sile do ''finije ruke'', recimo, propagandno-medijske
mašinerije, što je sve u krajnjoj liniji kontraproduktivno čak i za one u čiju
se ''korist'' sprovodi. Riječ je o ''bumerangu ostrašćenih jednostranosti.''
(Dušan Kecmanović: 2001)
Crnogorska država bi morala biti država svih njenih građana, i
"većine" i "manjine". Zapravo, svi su većina - i to bez
znaka navoda! Svi su stvarna, realna većina (a ne podvojena, privilegovana
"većina" prema manje vrijednima "manjinama"), jer su svi
crnogorski građani, jer su svi pred zakonom i svim crnogorskim državnim,
sudskim, policijskim, političkim, kulturnim i drugim institucijama jednaki.
Građani se više ne dijele na "većinu" i "manjinu" u
etničkom smislu, oni se dijele i mogu se dijeliti samo i jedino na političku
većinu i političku manjinu koje se verifikuju na slobodnim, fer, poštenim i
demokratskim višestranačkim izborima. To je jedina civilizacijska podjela,
"podjela" koja građanski i demokratski ujedinjuje pripadnike
različitih nacionalnih, istorijskih, vjerskih, kulturnih, socijalnih,
profesionalnih i drugih korpusa, garantujući i ostvarujući im svakovrsnu
ravnopravnost, jednaka i ista prava, ali i obaveze i odgovornost. Na ovoj
demokratskoj i civilizacijskoj osnovi otvorenog društva i pravne države,
pripadništvo specifičnim nacionalnim zajednicama kao reprezentima autentičnog i
posebnog istorijskog, vjerskog, etničkog, kulturnog, jezičkog i svakog drugog
identiteta, osjećanja i porijekla, nikako, to jest ni u kom slučaju ne može da
bude uzrokom eventualnih podjela, sukoba i nesporazuma. Upravo suprotno.
''Etnicitet se tiče kulturne diferencijacije (imajući na umu da je identitet
uvek dijalektika između sličnosti i razlike)''. (Ričard Dženkins: 2001)
U ovom dijelu Evrope, Crna Gora je svakako pozitivan primjer
multietničkog i multikonfesionalnog sklada. Još mnogo toga treba uraditi, ali
osnova postoji, i što je veoma značajno i istorijska, državotvorna i
aktuelno-politička. Vidimo da su sve pretpostavke uspješne demokratske prakse
za rješavanje odnosa između takozvane "većine" i takozvane
"manjine" pred nama.
1 Komentara
arronse Postavljeno 11-03-2023 23:30:40
Mechanism of Na Reabsorption in the DCT cialis 5mg Over the years, he helped build hundreds of low income units in developments such as Borinquen Plaza
Odgovori ⇾