NAŠ GOST: LIDIJA BAJUK
U
sklopu Crnogorsko-Hrvatske saradnje povodom izlaska panorame savremene
crnogorske i hrvatske poezije ,,Odlazak u stihove” i ,,Razlog za pjesmu”
koautorskog projekta: dr Željke Lovrenčić iz Zagreba i književnika i publiciste
Božidara Proročića sa Cetinja crnogorske pjesnike predstavljamo u hrvatskim
medijima dok hrvatske predstavljamo u crnogorskim. Predstavljamo vam Lidiju
Bajuk
Kada
li ću k dragom moći?
Mladi
Mjesec zvijezde vodi,
oko
hiže lako hodi.
Srebrne
mu duge kose,
nježna
put i noge bose.
Daruje
mi alem-kopče,
vani
divlji vranac topče.
Mladi
Mjesec gajde svira,
modre
halje za me bira.
Namiguje
sjajnim okom,
kud
ja mišlju – tu on skokom.
Pa
mi pjeva, pa se smije,
pa
iz vrča vino pije.
Pleše,
mami, orah nudi,
al’
u meni – Zora rudi.
“Hajd’
u kolo!” Sunce zove.
S
oblacima vile plove.
Ja
im mahnem, a konj rznu,
blijedi
Mjesec sad se trznu.
Gasne
noć u zlatnoj mreži,
Mliječnom
stazom Mjesec bježi.
“Nisam
tvoja, nađi drugu!
Sunce
i ja smo u krugu.”
Iz
pjesničke zbirke Vučica
(Meandar,
Zagreb, 1999.)
EKVILIBRIJ
Ključaju
eoni u vulkanskom grotlu
dok
vibrira plazma iznad Atlantide.
Rađaju
se zvijezde u božanskom kotlu,
meteori
bruje svemirske etide.
Odjek
prvog praska, od kvanta do kvanta,
u
kapanju vode s vrha stalaktita,
kroz
svjetlosnu prizmu zrnca dijamanta,
iz
ljušture prazne davnog amonita.
Iz
pjesničke zbirke Sandale na vodi
(Knjižnica
i čitaonica Šenkovec, Šenkovec, 2000.)
GRINGITINO
SRCE
gasnu
meteori
dok
starosjedioci kroje crninu
za
noćno nebo bogote
po
kojem kažiprstom
mokrim
od sangrille
iscrtavam
znakove plemena quimbaya
simon
bolivar pokazuje mi
kako
istovremeno preskakivati oblake
i
okrajcima jalapeo paprika
gađati
toreadore
kojima
u nosnicama blješte smaragdi
ah
opet ta amazonija
signoritina
je sjekira zlatna
dovikuju
konkvistadori
nezaustavljivo
napredujući
hoja
de ruta
iznenada
kosi
hitac u moje srce
u
drhtavo gringitino srce
Iz
pjesničke zbirke Pipilotine pjesme
(Menadar,
Zagreb, 2004.)
ZAVIČAJ
kad
mačka u koroti
odskoči
na nečiju vitrinu u predsoblju
sunce
odluči osvojiti horizont
a
mačka kao tigrica
jurne
u bengaliju
gdje
žene još njišu bokovima
dotaknute
vjetrom
om
oom
onim
istim s kojim
bog
ponekad zalazi u tajgu
da
bi se razveselio vilinskim kosama
o
djevačkaja djevačkaja
ti
koja se umivaš u crnom moru
kraj
kolibe na kokošjim nogama
u
kojoj starica kotrlja zvijezde
i
mrmlja
stablo
je šuplje
stablo
je šuplje
znaš
li da ući u njegovo deblo i umrijeti
znači
pomladiti vrijeme
zbog
toga su mačkine zjenice
uspravne
korablje
iz
kojih o ponoć
ispadaju
vede
sveznajući
zaboravljeni gorostasi
da
bi pučinom pramora
kroz
neuronsku paučinu
isplutali
iz plićine
gdje
mi je zavičaj onijemio sva pitanja
a
zvijer oglodala kosti
SCIENTIA
SACRA
Usnula
pod zemljom pet tisuća ljeta,
tu
dočekah zlato, gloriju monstrance.
Gle,
od iste tvari rađa se kometa,
bljesak
prvog svjetla, sjaj protuberance!
Orion,
Plejade, kalendar i ruže,
štapovi,
terine, sjekire od bakra
svemirskim
prostranstvom po orbiti kruže
u
zjenici oka. Scientia sacra.
Zapleli
se znaci sklupčani pred smrću
vučedolske
slike sretnog mitskog doba.
Šušnu
sveli gustiš na prašnjavu vrču.
Jarebica
prhnu, k Veneri, iz groba.
Iz
pjesničke zbirke Papirnati brod
(DHK,
Zagreb, 2013.)
Lidija Bajuk radila je kao učiteljica, školska knjižničarka, glazbena urednica i profesionalna umjetnica. Doktorirala je na temu Odjeci slavenskog mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja Zaposlena jeu Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.Članica je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva skladatelja i nekih drugih udruga. UMatici hrvatskoj volontira kao pročelnica u Odjeluza arheologiju i etnologiju. Objavila je 6 etno-albuma i 1 kantautorski, 7 zbirki pjesama, 4 knjigeproze, 5 udžbenika za GK, 90-tak stručnih i znanstvenih radova. Vodi vlastite etno-edukativne radionice, sklada i pjeva za film i kazalište. Potakla jei suorganizirala više etno-projekata i terenskih etno-istraživanja. Bila je inicijatorica, autorica teksta,koordinatorica, scenaristica filma i supotpisnica prijedloga zaštite međimurske popevke na nacionalnoj i UNESCO-voj razini, inicijatorica Veste feste –festivala ženskoga tradicijskoga glazbovanja u Vrpolju kraj Trilja, su scenaristica nekoliko etno filmova.Nagrađivana je za književnost, glazbu i umjetničkostvaralaštvo (Grb grada Čakovca). U domovini i svijetu nastupala je više od tisuću puta.
0 Komentara