Goran Sekulović
Kritika velikosrpstva od jednog Cincar-Crnogorca (IV)

Borislav
Pekić i ‘’Velika Srbija’’
Za
razliku od izdašnog i jakog etičkog, moralnog, ljudski i čovječno vrijednosnog,
aksiološkog i civilizacijskog kriterijuma kao jedino racionalno, životno,
humano i kulturološki ispravnog osnova za zdrav i prosperitetan agon sposoban
za pozitivno stvaralačko i graditeljsko oblikovanje budućnosti, nasuprot njemu
nalazi se njegovo redukovano, karikaturalno i sunovratno, plitko i nečemurno,
jadno i slabo, promjenljivo i koristoljubivo, efemerno i lako odstranjivo,
potkupljivo i prolazno komercijalno i tržišno ‘’ekvivalentno dobro’’. I o
jednom i o drugom govore gotovo identično Sekula Drljević i Pekić. Drljević
viđeli smo povodom Njegoševih osnovnih filozofskih ideja i njegove filozofije
pravde i prava, a Pekić u svom ključnom i najpoznatijem višetomnom romanu
‘’Zlatno runo’’. Obojica genijalno sagledavaju originalni i autentični
crnogorski filozofski pogled na svijet koji je jedini i mogao da porodi
Njegoševu filozofiju i puno i stvarno značenje i jedino relevantne domete i
dosege koje Njegoševa filozofija kao takva ima i jedino i kao takva može ih
imati!? U tom kontekstu se i kod jednog i kod drugog sagledava i utvrđuje
nepobitna i nesvodiva različitost crnogorskog i srpskog (srbijanskog)
filozofskog pogleda na svijet, te neadekvatnost i naprosto nemogućnost da
svojim vrijednosnim aršinima i kriterijumima ovaj posljednji u liku
cincarsko-srbijansko-srpskog trgovačko-filozofsko-prosvjetiteljsko-kulturološko-civilizacijskog
pogleda na svijet, u punom obimu i sadržaju obuhvati svu složenost i svo
bogatstvo, višeznačnost i ogromnu eruditivnu i spekulativnu moć Njegoševe
filozofije. No, to i jeste u civilizacijskom i pozitivnom, zdravom aksiološkom
duhu vrh i sasvim legitimna i prosvijećena, obrazovana, opcija prilaza Njegošu
i njegovom filozofskom i književnom djelu. I to svakako sa strane jedne, sa
ostalim južnoslovenskim nacijama, bliske narodnosno-idejne vrijednosne ravni
gledajući u odnosu na onu crnogorsku etničko-narodnosno-nacionalnu filozofsku
misao i ideju. Prosto su u pitanju različiti nacionalni filozofski svjetonazori
i različite civilizacijske, kulturološke i istorijske determinante koje su u
dugom vremenskom periodu genealoški oblikovale i uobličile!, utvrđivale i
utvrdile!, uposobljene i odvojene, samosvojne i relativno, sa sasvim lako
uočljivim i definisanim valerima, samostalne geografske, geo-političke,
istorijske, kulturološke, jezičke, duhovne, jednom riječju etničke i etičke
cjeline bivstvovanja. Međutim, sve što ide mimo tog načina pristupa Njegošu, a
dolazi sa srbijanske, srpske ili (sve)srpske strane i zanemaruje i
prenebrjegava crnogorsku autentičnost, crnogorsku pripadnost i crnogorsko
porijeklo Njegoševog filozofskog i književnog djela, zakonito i nužno ima za
posljedicu i jedino i može imati! grubo falsifikovanje i Njegoša i njegovog
djela i u biti nacionalistički, šovinistički, imperijalni, velikosrpski i
asimilatorski pristup. U ovom smislu, Pekić ukazuje na kobne i opasne konkretne
zamke velikosrpstva kojima se ‘’patriotizam na laktofe i stope meri’’, a
‘’nacijon… aršinjom za fustanj meri svoju etičnost!...’’[1]
Pekić
se pita: ‘’I onjdak, šta im je to – veliki Srbin? Kao, taj je i taj, Bog da mu
dušu prosti, bio narodni dobrotvor i VELIKI SRBIN. Da l' si čula da za nekog
Francuza kažu da je bio veliki Francuz? Ili da je neko veliki Švaba? Švaba je
ili nije. Ne može biti ni veći ni manji nego što ga je mater rodila. Jedino
Srbin može da je veći i manji.’’[2]
On
akcentuje praksu po kome Srbin ‘’čak nije ni dobar ili rđav. Ne, veliki je ili
mali. Kao da se patriotizam na laktofe i stope meri! Jeste, gospođo, kao
štafirung za istorijsku svadbu? Izem ti nacijon koji aršinjom za fustanj meri
svoju etičnost!...
Eto
šta ti je nacija, gospođo Tomanijo. Ruho. Poderljifo, iznošljifo kao svako
drugo.’’[3]
Gazda
Simeon nastavlja: ‘’… Ama, znajem ja da srpstvo nije paradnjo odelo da se nosi
samo o praznjicima i panađurima, ruho za prikazifanje i užifanciju, a za muku i
tegobu da se u drugu pohodnju, bezbednjiju nacionaljnu nošnju preobukuješ, ali
opet, nikad se ne znaje…
A
što da ne? Kako sum ja od Cincara, ne baš na diku pameti, Srbin postao, mogu se
i ONI u šta drugo probitačnije presaljdumiti…
Naravno
da sum Srbin! Svakojako nisum Tunjguz! I nemam šta ja da se „već jednom“
združujem s misao da je to sad moj nacion, da oni više nisu prokleti slavjanski
hondrokefalosi, nego moja braća, adelfi…
Jesum,
gospođo, združio sam se ja već poodavno s tom jebenjom situacijom. Da nisum,
bio bih sad Avstrijanac. Da me, kogođ Sine (čuvena cincarska trgovačka porodica
u Austriji, napom. G. S.), Bog vidi!...
A
što jednjako goforim ONI, to je nafika, gospođo. I ONI tako gofore, ako ćemo se
već za svaki pedalj parničiti. Kad koji Srbin nešto dobro i pametnjo uradi –
što se ne dešava baš svaki dan, nego više napreskok – svi viču: to smo MI
uradili, MI Srbi! Kad Srbin zagovnja – što se, izgleda, po nekom redovnijem
voznom redu zbifa – onjdak su zagovnjali ONI; pitaš koji ONI, je l' Srbi? Kakvi Srbi, vele, mazgofe! ONAJ Era,
ONAJ Božnjak, ONA prečanjska zamlata! Mi Srbi, s tim nemamo ništo! Afisteme. Den me afora, den me pirazi!
Pa kad se o Srpstvo tako „otimaju“ oni koji su to, kako kažu, od pamtiveka, što
je za njih od doseljafanje na Baljkan – za nas je pamtivek nešto drugo, u
najmanju ruku, nešto u svezi s Dijukaljion – šta da radi ovaj što mu još deda
bio Cincarin?...
Kakav
crnji Srbin Lupus? Taj se samo prafio. Radi poslofi i krediti. Da se iskalo,
radi poslofa i kredita posto bi taj i Eskim. Sve u krznjo bi u avgustu po
Beogradu hodio. Ni znojio se ne bi. Još bi vikao da se mrnje… A oni naši
probačajnici postaće Rusi jal Nemci i
z i d e j a l a!...
Simeon
Grk čak ni Cincar nije hteo da bude. Grk, ili mrtav!...
Za
oca ne osporafam. Bio vrlo veliki Srbin. Samo, taj je kroz pendžer ripnuo…
Ne
kažem ni ja da je ripnuo što je bio Srbin, sasvim je mogućno da je ripnuo što je
bio lud, samo, opet, ko zna nije li to u neki tamo računj – ista stavka…’’[4]
[1]Borislav Pekić: ’’Zlatno runo’’, Laguna, Beograd, tom V, str. 53
[2]Ibid.,str. 52; ‘’Nikad
se ničemu nećemo naučiti! Veliko umeće raščišćavanja prostora za napredak,
razgrađivanje da bi se od sačuvane građe, ilikona,
nešto novo i bolje sazidalo, ostaće za nas večna tajna. Uvek ćemo sve do
temelja rušiti, i sve od temelja zidati.’’(str. 475)
[3]Borislav Pekić: ’’Zlatno runo’’, Laguna, Beograd, tom V, str. 52-53
[4] Ibid., str. 51-52
16 Komentara
vc2kl Postavljeno 30-06-2025 15:55:31
buy meloxicam online cheap - https://moboxsin.com/ buy mobic 7.5mg pill
Odgovori ⇾nr81b Postavljeno 28-06-2025 18:18:03
order warfarin 5mg without prescription - https://coumamide.com/ buy losartan 50mg for sale
Odgovori ⇾ho0tj Postavljeno 27-06-2025 08:45:32
oral nexium 20mg - https://anexamate.com/ generic nexium
Odgovori ⇾0jxok Postavljeno 25-06-2025 16:10:44
buy generic augmentin over the counter - https://atbioinfo.com/ buy ampicillin antibiotic
Odgovori ⇾mw8p6 Postavljeno 23-06-2025 18:46:33
zithromax 250mg drug - buy bystolic generic bystolic 5mg pills
Odgovori ⇾80vlo Postavljeno 21-06-2025 15:45:55
buy amoxil online - order combivent 100 mcg without prescription combivent uk
Odgovori ⇾8a9n2 Postavljeno 18-06-2025 18:26:30
order inderal 10mg pill - buy clopidogrel 150mg buy methotrexate pills for sale
Odgovori ⇾j8he2 Postavljeno 16-06-2025 15:10:42
domperidone 10mg us - order flexeril cyclobenzaprine 15mg ca
Odgovori ⇾he0yk Postavljeno 14-06-2025 15:51:12
cost semaglutide 14 mg - order periactin 4mg cheap cyproheptadine 4 mg
Odgovori ⇾x8hus Postavljeno 13-06-2025 03:48:56
buy azithromycin 500mg - where to buy zithromax without a prescription buy metronidazole pill
Odgovori ⇾does flagyl affect kidneys Postavljeno 11-06-2025 08:34:33
More posts like this would force the blogosphere more useful.
Odgovori ⇾can i buy cialis over the counter Postavljeno 09-06-2025 14:20:40
Thanks on sharing. It’s outstrip quality.
Odgovori ⇾eaxxh Postavljeno 08-06-2025 04:19:01
buy generic clomid without dr prescription clomiphene buy clomid sale order cheap clomid without prescription buying cheap clomiphene without dr prescription can i purchase clomiphene without a prescription can i buy clomid without prescription
Odgovori ⇾сервис центры в москве Postavljeno 12-04-2025 07:34:59
Профессиональный сервисный центр по ремонту бытовой техники с выездом на дом. Мы предлагаем:сервисные центры в москве Наши мастера оперативно устранят неисправности вашего устройства в сервисе или с выездом на дом!
Odgovori ⇾Scietty Postavljeno 14-03-2023 21:34:19
Vacuna cuadrivalente reco MERCK SHARP DOHM 450 mg cheapest cialis online
Odgovori ⇾Fanito Postavljeno 18-05-2022 17:15:47
Hahahaha... Odlično Gorane! Izbor iz djela velikog Pekića savršen! Poruke su, bojati se, još za dugo aktuelne i opstajuće. Zato, ako bude pameti, što prije se distancirati od velikosrpske politike koja ugrožava ne samo sopstveni narod, nego i mir u regionu. A to možemo jedino ako Crnu Goru vratimo na evropski kolosjek, kao građansku i sekularnu državu, Uvjereni smo da će biti tako!
Odgovori ⇾