Kultura

POVOD: Nema dileme da li će Crna Gora u EU kao službeni jezik unijeti crnogorski

Ravnopravan član slovenske jezičke porodice

Feb 11, 2022 1 Komentara

(15 riječi)

Novica Vujović

Uvažena profesorica Gordana Đurović u nedavnome se javnom obraćanju zapitala da li će Crna Gora pri ulasku u EU, u taj višedržavni i višekulturni savez, unijeti kao službeni crnogorski jezik.

Iako nije filolog, gđa Đurović vrlo savjesno razmišlja o tome kod nas važnom a, za neke, još uvijek otvorenome pitanju. Filološka je struka, međutim, za sve ove godine radila podjednako prilježno na domaćem i inostranom planu, te pokazala da je u domenu montenegristike i slavistike ovo pitanje ipak riješeno. Iz niza postignuća od kojih bi svako s punim autoritetom moglo posvjedočiti da je izrečena konstatacija tačna, za ovu ćemo priliku uputiti crnogorsku akademsku i kulturnu javnost na višetomnu „Enciklopediju slovenskih jezika i lingvistike“ (Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistics, gl. ur. akademik Marc L. Greenberg).

DOSTUPNO ONLAJN

Riječ je o trenutno najvećem i najznačajnijem projektu u naučnoj i kulturnoj slavistici i jednome od najznačajnijih u opštoj lingvistici (o „Enciklopediji“ detaljnije u našem prilogu u „Lingua Montenegrina“, br. 27). Izdavač je holandska kuća „Brill“, najstariji svjetski izdavač lingvističke literature. Uz glavnoga urednika Marka L. Grinberga, akademika i profesora Univerziteta u Kanzasu, u uredništvu se nalaze Lenor A. Grenobel (Lenore A. Grenoble, glavna urednica, SAD), Masako Ueda Fidler (SAD), Nadja Zorihina-Nilson (Švedska), Anita Peti-Stantić (Hrvatska), Marek Lazinski (Poljska), Stiven Diki (SAD), Bjern Vimer (Njemačka), Mihail Oslon (Poljska), Mladen Uhlik (Slovenija), Marija Mitova (tehnička urednica, Bugarska) i Kšištof Borovski (tehnički urednik i pomoćnik glavnog urednika, Poljska i SAD). Ovako obiman projekat otpočet je prije šest godina a njegova je finalizacija planirana 2023. Do tada, svaka završena cjelina biće dostupna u onlajn verziji.

U informaciji koja na sajtu izdavačke kuće „Brill“ stoji uz ovo izdanje piše: „Enciklopedija slovenskih jezika i lingvistike nudi sveobuhvatan pregled jezika slovenske jezične porodice i različitih načina na koji se oni proučavaju. Pruža autoritativan tretman svih važnih aspekata slovenske jezične porodice od njenog indoeuropskog porijekla do danas, kao i razmatranje interakcije slavenskog s drugim jezicima“.

PRVI PUT

U pogledu metodološke strane ovoga projekta, koncepta i podjele poslova najzapaženiju ulogu imao je glavni urednik. Kako ističe Mark L. Grinberg, početna zamisao uredništva bila je realizacija u vidu deset tematskih cjelina s oko 500 članaka. „Željeli smo“ – potcrtava Grinberg – „skice modernih jezika slovenske grupe. Željeli smo pregledne članke o podgrupama. Željeli smo politička istraživanja – članke o jezicima i kako oni učestvuju u politici izgradnje nacije u 19. stoljeću. Željeli smo članak o tekstualnim tradicijama – srednjovjekovnoj tekstologiji slovenskih jezika. Željeli smo pogledati kada su jezici prvi put napisani i potvrđeni. U devetom vijeku naše ere znamo kada je slovenski prvi put zapisan, uglavnom da bi se Novi zavjet preveo na slovenski iz grčkih originala. A to su rukom napisani prijevodi koje su radili monasi, a zatim prepisivali tokom vjekova. Imamo potvrde o ranim fazama ovih jezika koji nam dokazuju kako su ti jezici morali zvučati“, ističe akademik Grinberg. S obzirom na takav koncept, uredništvo je širom slovenskoga svijeta kontaktiralo s najznačajnijim predstavnicima nacionalnih filologija, te po strogim kriterijumima dijelilo zaduženja za izradu enciklopedijskih članaka. Svi su tekstovi prije objavljivanja recenzirani. Sastavni dio „Enciklopedije“ su, razumije se, i jezici sa štokavske osnove, a među njima – prvi put u izdanju ovakvoga ranga i značaja u opštoj lingvistici – članak o crnogorskome jeziku. Autor te odrednice je Adnan Čirgić. Enciklopedijska sinteza Adnana Čirgića ocijenjena je pozitivno i prihvaćena, prema saopštenju glavnoga urednika Grinberga, kao „rad vodećega stručnjaka za istoriju i strukturu crnogorskoga jezika“. Sa štokavskoga jezičkog područja ovaj je projekat okupio najznačajnije jezikoslovce – uz montenegristu Čirgića tu su iz Srbije Jasmina Grković-Mejdžor, Danko Šipka (SAD) a iz Hrvatske Ranko Matasović, Milan Mihaljević, Anita Peti-Stantić, Mate Kapović i dr.

STATUSNO I SUŠTINSKI

„Enciklopedija slovenskih jezika i lingvistike“ svjetskoj javnosti nudi članke o istoriji zastupljenih jezika, članke što bogate slavistička saznanja iz sfere fonologije, morfologije, sintakse, semantike, leksikologije, sociolingvističke problematike, kao i uz njih priložene bogate bibliografije.

Urednici ovoga izdanja, neki od članova redakcije, neki od autora iz drugih slovenskih država i Fakultet za crnogorski jezik i književnost, njihov partner iz Crne Gore, ugovorili su predstavljanje „Enciklopedije“ u Crnoj Gori čim epidemiološke i ukupne društvene prilike budu povoljnije za takve aktivnosti.

Na kraju, za crnogorsku kulturu i nauku značajna je činjenica da se u jednome od tomova te enciklopedoke kao ravnopravan član slovenske jezičke porodice nalazi i crnogorski jezik. Pored znatnih drugih postignuća proučavalaca crnogorskoga jezika, ovakvim je tretmanom u s najvišega mjesta slavistike crnogorski jezik potvrđen i statusno i suštinski. U konačnome treba reći ovo: budući da znamo da jezičku politiku vodi država uz pomoć struke – a nauka je u domaćim i inostranim razmjerama u tančine razradila ovaj problem – ostaje jedino da to politika u cjelosti prihvati te u skladu s tim i odluke donosi.

(Autor je saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost)