Škrinja

Autokefalna Crkva Crne Gore u Vaseljenskom Sinodu Crkve Hrista Spasitelja – grčki leksikon iz 1889. godine

Feb 03, 2022 1 Komentara

(15 riječi)

Piše: Vladimir Jovanović

U istoriji Saborne Crkve Hrista Spasitelja po svemu ostalome ističu se Sinodi [Σύνοδοι, u našem tumačenju i Sabori, prim] njezinih pastira. Za razvoj crkvenoga učenja, formulisanje djelova dogmata, za poredak i stanje Crkve, zaslužni su crkveni Sinodi — piše „Λεξικον ιστοριασ και γεωγραφιασ”.

Ovaj višetomni leksikon na grčkome jeziku, a u egidi se navodi da je „sažetak istorije, fizičke i političke geografije, života velikih ljudi, mitova i tradicija svih naroda od starine do sada”, štampan je 1889. godine u Konstantinopolju (Carigradu).

S opsežnim osvrtom na dugu crkvenu istoriju Vaseljenskih i Pomjesnih Sinoda i-ili Sabora, „Λεξικον…”, tom VII, po redosljedu alfabeta, donosi članak: „Sinodi Crkve i orgnizacija Sinoda” (str. 1015-1036). Tu se notira i „Ορθοδόξων ΑΥΤΟΚΕΦΆΛΩΝ Εκκλησιών…ΜΑΥΡΟΒΟΥΝΊΟΥ” — tj. Crkva Crne Gore (Μαυροβουνίου) kao jedna od autokefalnih pravoslavnih jurisdikcija. Provjerio sam, ni ovaj izvor, poput još nepregledno mnogih iz crkvene povijesti Crne Gore, naša istoriografija ne pominje.

Precizira „Λεξικον…”, dakle, i pravo mitropolita Crne Gore da u svojstvu jednoga od predstojateljâ kanonskih autokefalanih crkava uzme učešće u radu Vaseljenskih Sinoda i-ili Sabora — „Οικουμενική Σύνοδος” — koje, po eklisiološkoj potrebi, saziva prvoprijestolni Patrijarh Konstantinopolja s trojicom poglavara iz ranohrišćanske Pentrahije, tj. iz drevnih pravoslavnih patrijaršija Istoka: Aleksandrije, Antiohije i Jerusalima.

Jasno su naznačeni i poglavari-mitropoliti dvije zasebne pomjesne autokefalne crkve — u Crnoj Gori, odvojene od one u Srbiji. Ukupno, po sveštenome diptihu, tada postoje 11 pravoslavnih autokefalnih crkava. Vaseljenska Majka-Crkva i de iure je najkasnije 1855. unošenjem u svešteni diptih nomokanona „Σύνταγμα” priznala AUTOKEFALNU Mitropoliju Crnogorsku, doslovno: ΑΥΤΟΚΈΦΑΛΟΣ Μητρόπολις Μαυροβουνίου.

Slijedi citat: „Λεξικον…”, VII, Konstantinopolj, 1889, str. 1017, na grčkome i u prijevodu; objavljujem i odnosne faksimile izvornikâ…

„Τη σήμερον Οικουμενική Σύνοδος δύναται νασυγκροτηθή συνερχομένων επί τω αυτό των συγκροτηθή συνερχομένων επί τω αυτό των τεσσάρων πατριαρχών της Ανατολής μετά πάντων ή τινων εκ των υπ ' αυτούς Μητροπολιτών απασών των ΟΡΘΟΔΌΞΩΝ ΑΥΤΟΚΕΦΆΛΩΝ 'ΕΚΚΛΗΣΙΏΝ Κύπρου, Ρωσίας, 'Ελλάδος, Αυστρίας, Σερβίας, Ρουμανίας και ΜΑΥΡΟΒΟΥΝΊΟΥ, μετά πάντων ή τινων εκ των υπ αυτούς μηροπολιτών και επισκόπων”…

„Danas se Vaseljenski Sinod može konstituisati zajedno s četvoricom patrijarha Istoka zatim i sa svima ili nekima od mitropolita PRAVOSLAVNIH AUTOKEFALNIH CRKAVA Kipra, Rusije, Grčke, Austrije, Srbije, Rumunije i CRNE GORE, uostalom ili nekih od mitropolita i episkopa pod njima”…

.

.